Ko hoće da uštedi neka sam posadi u bašti: Paprene cene domaćeg luka i krompira na pijacama, koštaju više nego kilogram uvoznog limuna

Izvor: LS

10:00

Aktuelno 0

Mnogo veća ulaganja, klimatske promene i poskupljenja na svakom nivou uticali su da povrće po kom je prepoznatljiv zapadni deo Srbije sada bude skuplje i od južnog voća.

Ko hoće da uštedi neka sam posadi u bašti: Paprene cene domaćeg luka i krompira na pijacama, koštaju više nego kilogram uvoznog limuna
Shutterstock

Cena krompira znatno je skočila u marketima i prodavnicama, ali i na pijacama koje su važile za najpristupačnije trgovine, pa tako sada kilogram krompira plaćamo čak 100 dinara.

- To je cena koja je adekvatna za krompir ovog kvaliteta, da bi se proizveo krompir koji kada se donese kući može da se iskoristi, koji nije crn i bušan, u njega mora dosta da se uloži. Cena po hektaru sa ulaganjima do vađenja krompira je oko 7.000 evra da bi se proizvela kvalitetna roba, u poslednje vreme je problem i sa radnicima kojih nema dovoljno, jer oni imaju mogućnost da se zaposle u firmama, jedna dnevnica je 4000, znači za deset radnika samo za dnevnice potrebno je 40.000, kaže za RINU povrtar Saša Ćendić iz sela Mršinsci kod Čačka.

Ukoliko pitate građane koji su redovni na pijacama ovog proleća papreno košta i crni luk. Njegova cena se skoro izjednačila sa cenom limuna o kilogramu, što ranije nije bio slučaj.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

- Cena crnog luka, domaćeg kolačara je trenutno 180 dinara, holandski je 150. Sve nas koji proizvodimo i prodajemo na tezgama luk cena je iznenadila, međutim, po svoj prilici da se naš narod malo odaljio od svojih proizvoda i ne seje luk, pa bude i cena viša”, rekao je Zoran Ćiriman, prodavac za tezgom voća i povrća na čačanskoj pijaci.

On dodaje da ukoliko neko želi da prođe povoljnije i da se ne iznenađuje kad dođe u kupovinu na pijacu, onda je pravi način da sami posadite luk u svojoj bašti. Jer, tada vas mnogo jeftinije košta.

- Od kilograma semenskog luka koji košta svega 250 dinara na kraju sezone može roditi i do 20 kilograma tog povrća, samo treba da se zasuču rukavi. Nekada su ljudi luk sadili i oko kalema, oko voćaka kruške, šljive, dakle treba samo da se radi ko poseje dva kilograma, obezbedio se za celu godinu”, rekao je Ćiriman.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

BONUS VIDEO:

Osečina

Sve što je bajato to mi prija - ustajala čorba i trule voćke su na meniju: Milutin iz Osečine svetski fenomen, čovek preko 30 godina jede samo pokvarenu hranu i oseća se kao mladić

Aktuelno

21:00

1 decembar, 2025

Dok neko svoj jelovnik ne može zamisliti bez mesa, drugi svoju ishranu baziraju na voću i povrću. Međutim, kad je izbor hrane u pitanju Milutin iz Osečine je svetski fenomen. Naime, ovaj čovek više od trideset godina nije probao svežu hranu, njegov organizam traži bajat hleb, pokvaren pasulj ili ustajalu čorbu, dok su mu za dezert glavna poslastica trule voćke.

Stefanovići

Četiri generacije i 11 članova porodice Stefanović živi pod jednim krovom: Sve stekli poštenim radom a deda kaže - jedini san nam je kilometar ipo asfaltnog puta

Aktuelno

20:00

1 decembar, 2025

Na padinama prelepe, ali surove planine Golije smestilo se selo Šarenik u kojem se i dalje živi kao što se živelo nekad. Vredno i pošteno se radi, zarađuje za život sa svojih deset prstiju. Život u zajednici gore nije retkost kao u gradskim sredinama, a najbolji primer za to jeste porodica Stefanović u kojoj pod jednim krovom živi čak 11 članova.

seosko domaćinstvo

Dobre ideje uvek dobro prolaze, vredne žene sa sela ne libe se da pokrenu svoj biznis: Dragana iz Dragačeva se bavi živinarstvom i sama je svoja gazdarica

Aktuelno

19:00

1 decembar, 2025

Vredna Dragačevka, Dragana Radosavljević iz Kotraže na najbolji način i na svom ličnom primeru pokazuje da žene, ukoliko to dovoljno žele mogu svoj biznis da pokrenu čak i u selu. Ona je odlučila da se bavi živanarstvom i uzgojem pilića, posla ne fali tokom čitavog dana, i skoro svih 365 dana u godini ali Dragana se ne žali jer biti sam svoj gazda sa sobom nosi veliki teret, ali i lepotu.

Komentari(0)

Loading