Srpska pravoslavna ckrva danas slavi i obeležava Svetog Jevstatija srpskog.

Srpska pravoslavna crkva 3. januar po Julijanskom kalendaru (17. januara po Gregorijanskom) obeležava kao dan svetog Jevstatija srpskog, arhiepiskopa i sveca iz 13. veka. Jevstatije I rođen je u Budimljanskoj župi, kao mladić se zamonašio u Zeti. Kao monah je obišao Svetu zemlju a zatim se u povratku zadržao u Hilandar, gde je zbog podvižništva postao iguman.
Potom je, kažu protiv njegove volje, izabran za episkopa zetskog, a posle izvesnog vremena i za arhiepiskopa srpskog, šestog po redu. Sveti Jevstatije je srpska slava, doduše retka, ali nije reč o današnjem svecu.
Radi se svetom velikomučeniku Jevstatiju (Evstatiju), rimskom vojskovođi u vreme careva Tita i Trajana, čiji dan se obeležava 20. septembra (3. oktobra po gregorijanskom kalendaru). Sveti Jevstatije ili Sveti Jevstatije je bio rimski vojskovođa u vreme careva Tita i Trajana.
Možda vas zanima:

Letnja slava u šljiviku: Kako su se nekada slavile Presvete, Ognjena Marija i Ilindan u selima Srbije
U avgustu, kad šljive počnu da zru, a zemlja miruje pred jesen, srpska sela obeležavala su letnje slave pod vedrim nebom – često u šljiviku, pod krošnjama koje su svedočile i molitvama i veselju. Ove slave nisu bile samo verski čin – one su bile i zavet, i porodični sabor, i kolektivna molitva naroda koji je znao da živi u ritmu prirode.
Crkva koju je podigla žena despota: Sretenjski hram u Krušedolu – tiha zadužbina Angeline Branković
U senci slavnog manastira, na uzvišenju kraj voćnjaka, stoji skromna bela crkva koja krije veliku priču o jednoj ženi, njenoj veri i istoriji koje se više niko ne seća naglas
Možda vas zanima:

Letnja slava u šljiviku: Kako su se nekada slavile Presvete, Ognjena Marija i Ilindan u selima Srbije
U avgustu, kad šljive počnu da zru, a zemlja miruje pred jesen, srpska sela obeležavala su letnje slave pod vedrim nebom – često u šljiviku, pod krošnjama koje su svedočile i molitvama i veselju. Ove slave nisu bile samo verski čin – one su bile i zavet, i porodični sabor, i kolektivna molitva naroda koji je znao da živi u ritmu prirode.
Crkva koju je podigla žena despota: Sretenjski hram u Krušedolu – tiha zadužbina Angeline Branković
U senci slavnog manastira, na uzvišenju kraj voćnjaka, stoji skromna bela crkva koja krije veliku priču o jednoj ženi, njenoj veri i istoriji koje se više niko ne seća naglas
Možda vas zanima:

Letnja slava u šljiviku: Kako su se nekada slavile Presvete, Ognjena Marija i Ilindan u selima Srbije
U avgustu, kad šljive počnu da zru, a zemlja miruje pred jesen, srpska sela obeležavala su letnje slave pod vedrim nebom – često u šljiviku, pod krošnjama koje su svedočile i molitvama i veselju. Ove slave nisu bile samo verski čin – one su bile i zavet, i porodični sabor, i kolektivna molitva naroda koji je znao da živi u ritmu prirode.
Crkva koju je podigla žena despota: Sretenjski hram u Krušedolu – tiha zadužbina Angeline Branković
U senci slavnog manastira, na uzvišenju kraj voćnjaka, stoji skromna bela crkva koja krije veliku priču o jednoj ženi, njenoj veri i istoriji koje se više niko ne seća naglas
Smatra se zaštitnikom lova i lovaca, i upravo taj svetac se pominje u popularnom filmu “Zona Zamfirova”, kada se glavni junak kune u “lovačkog patrona”. Istorijskih podataka o Jevstatiju I (arhiepiskop istog imena, Jevstatije II je osmi patrijarh srpski) ali se smatra da je kao vrlo sposoban diplomata posredovao u smeni na prestolu srpskom, na Saboru u Deževu 1282.
Tada su se kraljevi Dragutin (1276-1316) i brat mu Milutin (1282-1321) dogovorili da Srbijom ubuduće vlada mlađi brat Milutin. Po predanju, pred smrt je uzviknuo: “Ti znaš kraj svačijeg života, Bože bogova i Gospode gospoda, u ruke Tvoje predajem duh moj!”.
Prvo je bio sahranjen u Žiči, u Hramu Sapsitelja, ali su mu mošti nakon čudesnih događanja na grobu, prebačene pod svodove manastira Pećke patrijaršije. Crkva Svetog Jevstatija u Trepči, na Kosovu, spominje se u epskim pesmama zajedno sa Đurđevim Stupovima.
Posle nekoliko godina takvog podvižničkog života, Evstatije bi jednodušnom odlukom sabora cele Svete Gore postavljen za igumana manastira Hilendara. Postavši upraviteljem manastira, Evstatije se stade još usrdnije podviživati, pružajući primer u svakom trudu i vrlini, učeći rečju i delom.
Vodeći vrlinski život na tako vidnom položaju, prepodobni Evstatije se veoma proču i steče sveopštu ljubav ne samo kod atonskih podvižnika nego i kod mirjana, i to ne samo kod prostih ljudi nego i kod velikaša i careva. Svi su hitali da Evstatiju ukažu počast i da ga obaspu darovima.
Ali te darove on nije primao za sebe, nego ih je darežljivom rukom razdavao bednima, udovama, siročadi, koji nisu imali hrane i krova. Blagočestivi kraljevi srpski, čuvši za visoke vrline prepodobnog Evstatija, pribegavahu k njemu za savet, i njegovu obitelj obasipahu izobilnim darovima. Blaženi Evstatije revnovaše da u svemu ide tragom velikog Save, osnivača Hilendarske obitelji. Na današnji dan trebalo bi izbegavati radove, naročito u polju, Na ovaj dan nikako ne bi trebalo da budete ljuti preki i nervozni, da se upuštate u svađe i rasprave.
(MONDO)

Miodrag iz Srbije uložio 300.000 evra u zasad od 5 hektara: Dobijaće 50 kg ploda po drvetu i zaradiće masne pare
Posadili su sortu koja daje veliki prinos i ima kvalitetan plod

Danas je Sveti mučenik Ipolit: Praznik posvećen porodici, zato se danas posvetite svojim najmilijima, ali to nije jedini običaj
On je bio nadzornik tamnica u Rimu, rođen i vaspitavan kao neznabožac

Sa srednjom školom početna plata je 100.000 dinara: Nema ko da radi, ovo su najplaćenija zanimanja, vrlo je lako!
Posle drugog upisnog kruga, ostale su upražnjene srednje stručne škole u trogodišnjem, ali i četvorogodišnjem trajanju koje obrazuju buduće zanatlije

Danas su Sveti mučenici Anikita i Fotije: Car ih žive spalio, tela ostala netaknuta, molimo im se za snagu
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan Svetih mučenika Fotija i Anikite dvojicu srodnika koji su zbog svoje čvrste vere u Isusa Hrista podneli strašno mučenje. Sveti Anikita i Fotije nepovređeni su preživeli brojne muke koje im je priredio car Dioklecijan.

5 genijalnih načina da iskoristite ljuske od jaja: Ne bacajte ih, one su suvo zlato!
Nije tajna da su jaja puna proteina, vitamina i minerala i da su zbog toga najhranljivija namirnica na svetu. Širom sveta prosečna osoba pojede oko 150 do 200 jaja godišnje.
Komentari(0)