POSLEDNJI BEOGRADSKI ŠEŠIRDŽIJA Balkanska ulica skriva lokal gde se i dan-danas šeširi prave ručno!
Ono na šta su naročito ponosni jeste činjenica da su iz njihove radnje potekli svi šeširi koji se mogu videti u pozorišnim predstavama kod nas, kao i na filmovima i reklamama.
Šešir je nekada bio neizostavni deo odevanja, dok je danas to više stvar mode. Iako stari zanati postepeno izumiru, poslednji beogradski šeširdžija uvek ima pune ruke posla. Goran Milošević i njegova supruga Vera su peta generacija šeširdžija.
Vera i Goran Milošević počeli su da se bave pravljenjem šešira pre 17 godina i za „Alo!“ su ispričali kako je to izgledalo.
Možda vas zanima:
OD ZMAJA DO VRAPCA Evo kako su po predanju beogradske opštine dobile ime
Teritorija grada Beograda je podeljena na 17 opština, 10 gradskih i 7 prigradskih. Iako ste veliki broj puta čuli za svaku od njih, da li ste se ikada zapitali kako su one zapravo dobile svoja imena?
Počela sezona razgledanja Beograda iz otvorenog autobusa: Evo šta se sve obilazi
Nova sezona razgledanja Beograda iz otvorenog turističkog autobusa pod nazivom "Beograd je vaš domaćin" počela je 23. marta polaskom autobusa sa platoa ispred Skupštine Grada Beograda.
Možda vas zanima:
OD ZMAJA DO VRAPCA Evo kako su po predanju beogradske opštine dobile ime
Teritorija grada Beograda je podeljena na 17 opština, 10 gradskih i 7 prigradskih. Iako ste veliki broj puta čuli za svaku od njih, da li ste se ikada zapitali kako su one zapravo dobile svoja imena?
Počela sezona razgledanja Beograda iz otvorenog autobusa: Evo šta se sve obilazi
Nova sezona razgledanja Beograda iz otvorenog turističkog autobusa pod nazivom "Beograd je vaš domaćin" počela je 23. marta polaskom autobusa sa platoa ispred Skupštine Grada Beograda.
Možda vas zanima:
OD ZMAJA DO VRAPCA Evo kako su po predanju beogradske opštine dobile ime
Teritorija grada Beograda je podeljena na 17 opština, 10 gradskih i 7 prigradskih. Iako ste veliki broj puta čuli za svaku od njih, da li ste se ikada zapitali kako su one zapravo dobile svoja imena?
Počela sezona razgledanja Beograda iz otvorenog autobusa: Evo šta se sve obilazi
Nova sezona razgledanja Beograda iz otvorenog turističkog autobusa pod nazivom "Beograd je vaš domaćin" počela je 23. marta polaskom autobusa sa platoa ispred Skupštine Grada Beograda.
– Moj početak je bio smešan i zanimljiv. Zapravo, iako sam imao pomoć dobrih majstora, koji su me učili zanatu, dosta sam učio samostalno kako se prave šeširi. Znao sam često kod kuće da param stare kape, da bih video kako treba iznutra da se postave. Koliko sam samo šešira uništio da bih naučio. To su velika volja, želja i ljubav, jer sam učio na svojim greškama i zbog svoje radoznalosti. Sada kad uzmem materijal u ruke, već znam šta od njega može da se napravi – priseća se Goran i dodaje da u Srbiji ne postoji nijedan kurs niti škola u kojoj se može naučiti kako se prave šeširi.
Pošto se svaki detalj koji je potreban za šešir pravi ručno, treba dva dana da bi se jedan napravio. Kako šeširdžija ističe, potrebno je da se materijali iseku, pripreme, da se svaki deo tkanine kroji posebno, a svaka faza ima svoj proces.
– Ja lično mogu desetak šešira dnevno da uradim, kad mi je sve spremljeno. Da ih iskalupiram, isečem obode, stavim željene trake, a sve to za nekih sedam sati rada. Desilo se kad sam radio i po 15 komada. Pošto svaka faza ima neki svoj proces, mi smo se rasporedili tako da svako ima svoj deo u kom je najbolji – objašnjava majstor i dodaje da su im u radnju dolazili i bivši predsednici i gradonačelnici, ministri, advokati i sudije, glumci.
Verin čukundeda pravio je kape i uniforme još na na dvoru kralja Aleksandra.
– Radnju, koja je danas svima poznata u Balkanskoj ulici, otvorio je moj deda Radoslav Stefanović 1950. Međutim, i pre nje imali smo radnju u istoj ulici koju je osnovao moj pradeda. Čak se i čukundeda Borivoje bavio ovim zanatom. On je bio referent na dvoru kralja Aleksandra, gde je šio kape i uniforme. Od njega smo svi nasledili znanje i zanat – priča ponosno Vera i dodaje da bi volela da i njeno troje dece nastavi porodičnu tradiciju.
Ono na šta su naročito ponosni jeste činjenica da su iz njihove radnje potekli svi šeširi koji se mogu videti u pozorišnim predstavama kod nas, kao i na filmovima i reklamama.
Iako je izbor modela šešira veoma širok, Goran kaže da ipak najviše voli kada im u radnju dođe mušterija koja bi želela šešir po svom nacrtu. Ekipa „Alo!“ je baš imala priliku da u proizvodnji vidi kako mušterije predlažu ideje za model šešira.
Veri Milošević je posebno drago što se moda nošenja šešira vraća, kao i to što su sada žene češće mušterije nego muškarci.
– Devojke uglavnom najviše traže „moskovljanke“, to su kapice koje su nekada nosili muškarci. Meni lično je to vrlo interesantno, jer od malih nogu gledam kako se tržište i moda menjaju. Ovaj zanat treba voleti, ali je potrebno i mnogo truda i upornosti. Naravno, lakše je ako ste umetnička duša. Može da se radi mehanički, ali na samoj kapi se oseti i vidi kada vi nju uradite s ljubavlju i pažnjom, kada je sve na svom mestu. Meni je svaka kapica umetničko delo za sebe, jer je unikat – kaže Vera za „Alo!“.
Osim što je zanat porodična tradicija, Miloševići čuvaju svoje radnike, toliko da kod njih radi već četvrta generacija jedne familije.
– Gospodin Aleksandar kod nas radi već 40 godina. On je radio sa Veričinim dedom, a njegova majka i njegov deda radili su kod nas. Veoma nam je drago što nam se pridružio i njegov sin. Mi ne puštamo svoje radnike, jer je vrlo teško naći kvalitetne majstore, sa kojima može da se radi – kaže šaljivo Goran Milošević.
KAKO JE MOGLA Pročitajte priču koja stoji iza jedne od najslušanijih balada Jugoslavije
.Pesma “Jelena” grupe Bolero ima tajanstvenu i emotivnu priču iza sebe. Iako su mnogi mislili da je ova pesma posvećena nekoj devojci po imenu “Jelena”, istina je drugačija.
NAJNEOBIČNIJI ŠEGRT U SRBIJI Mačak Milisav pomaže Borislavi iz Čačka da isplete vaskršnje korpice (FOTO)
Čačak – Dobrog šegrta je teško naći kada su zanatski poslovi u pitanju, a Borislava Lukić iz mesta Loznica kraj Čačka, pomoćnika je pronašla, verovali ili ne u jednom mačku.
NAJTUŽNIJI DAN U HRIŠĆANSTVU Verovanja za Veliki petak su brojna, interesantno je ono vezano za neudate devojke
Na Veliki petak, koji je najtužniji dan u hrišćanstvu, postoje mnogi običaji i verovanja.
Ukleti prsten kraljice Teodore doneo zlu kob kralju Aleksandru: Misterija blaga Nemanjića! (FOTO)
Izuzetan primerak nemanjićkog nakita zaobišla su bezbrojna turska pustošenja tokom 800 godina dok je počivao u tmni kraljevske grobnice, a igrom sudbine ponovo je zablistao na svetlu dana 1915.godine usred pakla Prvog svetskog rata
Očekujete goste za praznike? Evo šta prvo primete kada vam uđu u kuću
Ako ste se ikada pitali šta to najviše privlači pažnju gostiju u vašem domu, sada možete saznati odgovor.
Komentari(0)