SVADBENI OBIČAJI KOD NAS I NA ZAPADU Jedan od možda najupečatljivijih momenata svake svadbe je bacanje bidermajera (FOTO/VIDEO)
Dan kada se mladenci čuvaju od zlih duhova
Jedan od možda najupečatljivijih momenata svake svadbe je bacanje bidermajera, i dilema koja će ga od devojaka uhvatiti i tako sebe označiti za "sledeću" za stajanje na "ludi kamen". Na nekim svadbama baca se i podvezica - koju hvataju muškarci.
Mladenci obavezno nose nešto plavo, nešto staro, nešto novo i nešto tuđe. To dolazi iz stare engelske pesmice. Nešto staro predstavlja kontinuitet i tradiciju, nešto novo je pozitivan stav prema budućnosti, nešto pozajmljeno simboliše sreću, a plavo je čistota, ljubav i vernost.
Verenički prsten se kod nas nosi na domalom prstu desne ruke, jer kod našeg naroda postoji priča o dobroj i lošoj strani. Dobra strana je uvek desna, tu sedi anđeo i zato tu dolazi prvo verenički prsten koji čuva mesto burmi, a kasnije i burma.
Možda vas zanima:
NEVEROVATNA SRPSKA VEROVANJA Da li su vam kad ste bile male savetovale bake da jedete okrajak hleba? Evo zašto!
Neka pravila znamo, neka su nam potpuno nepoznata, a neka srpska verovanja će nas vratiti u detinjstvo.
Možda vas zanima:
NEVEROVATNA SRPSKA VEROVANJA Da li su vam kad ste bile male savetovale bake da jedete okrajak hleba? Evo zašto!
Neka pravila znamo, neka su nam potpuno nepoznata, a neka srpska verovanja će nas vratiti u detinjstvo.
Možda vas zanima:
NEVEROVATNA SRPSKA VEROVANJA Da li su vam kad ste bile male savetovale bake da jedete okrajak hleba? Evo zašto!
Neka pravila znamo, neka su nam potpuno nepoznata, a neka srpska verovanja će nas vratiti u detinjstvo.
Na Zapadu je običaj drugačiji, pa se verenički prsten i burma stavljaju na levu stranu, jer se smatra da vena iz tog prsta ide direktno do srca. Taj običaj potiče još od starih Rimljana i oni su tu venu zvali "vena amoris".
Kraljica Viktorija je 1840. uvela modu nošenja belih haljina na dan venčanja. Do tada su se jednostavno oblačile - najlepše haljine. U nekim krajevima Srbije, tačnije u Vojvodini, i dan danas je običaj da se nosi crvena haljina na venčanju, jer simbolizuje mnogo ljubavi.
Danas na Zapadu postoje deveruše koje stoje uz mladu i sve do jedne nose iste haljine. Taj običaj potiče iz starog Rima, gde je istim haljinama trebalo zavarati zle duhove koji su mogli da unesreće mladu. I kod nas je postojao običaj da su se žene (takozvane "lazarice") prerušavale u mlade i mladoženje iz istog razloga kao i deveruše - da bi zbunile zle duhove.
Kad smo kod zaštite od zlih duhova: na Zapadu mlade zato nose veo. Taj običaj vodi poreklo iz starog Rima. Sličan običaj je i kod nas. Smatralo se da je baš na dan svadbe delovanje nečastivih sila pojačano. Zato su se vezivali crveni končići, kitilo se ogledalcima da bi se demoni uplašili svoje ružnoće i stavljao beli luk u nedra protiv uroka. Pre skidanja venčanice, običaj je bio da se mladin veo zakači na drvo, koje je simbol poroda i novog života.
Svadbena torta vodi poreklo iz Rima i Grčke, gde je bio običaj da se hleb lomi preko mladine glave da bi imala poroda. Kod nas je običaj da mlada uzima u naručje najmlađe dete iz muževljeve familije (nahoče), podiže iznad glave i okreće tri puta u krug kako bi ona i mladoženja imali mnogo dece. Pre odlaska na venčanje, mlada prima blagoslov od roditelja i nazdravlja sa svatovima.
Mlada pije iz staklene čaše, a zatim je baca. Ako se čaša razbije, rodiće muško dete, a ukoliko ostane cela - biće žensko. Torta je kod nas uvedena tek kasnije i simbolizuje sladak bračni život. Vlada običaj da se pred sečenje torte mladenci dugo ljube i tako svima pokažu svoju ljubav.
Zapadni običaj vezivanja u čvor potiče iz keltske, hindu i egipatske kulture, u kojima se vezuju ruke mlade i mladoženje. Običaj pokazuje vezanost dve duše i njihovu posvećenost. Taj običaj videćete i kod nas na crkvenim venčanjima i ima slično značenje.
Kao i na Zapadu, tako i kod nas postoji običaj prenošenja mlade preko praga. Razlog je isti - da se ne probude duhovi predaka koji, po slovenskom verovanju, žive u pragu kuće.
Na Zapadu se venčanja obično dešavaju u junu: taj običaj vodi poreklo iz Rima, gde je bilo dobro venčavati se u junu, jer je boginja Junona upravljala brakovima i porođajima. Kod nas su se venčanja uglavnom dešavala u jesen (septembar ili oktobar) kada se svi poslovi u polju i oko zimnice završe.
Medeni mesec nije uvek bilo luksuzno putovanje posle sklapanja braka. Naime, u drevnim severnjačkim običajima, posle venčanja bračni par se krio i niko ih nije viđao. Rođaci bi im darivali medno vino za tih 30 dana ili jednog lunarnog meseca. Odatle taj naziv i vuče poreklo. Kod nas nije postojao takav običaj. Mi smo imali "slaganje mladanaca" i njihovo uvođenje u bračnu sobu koje je radio kum ili neko od mladinih rođaka, što je bilo praćeno bukom.
Mnogo toga baš i nema veze sa Srbijom i običajima ovde, ali je usvojeno i kod nas, i primenjuje se zajedno sa starim našim običajima.
Izvor: newyorkbride
PRIJATELJ VAŠEG SRCA Za ovu biljku tvrde da je odlična za kardiovaskularne probleme!
Glog (latCrataegus monogyna, Crataegus laevigata) je biljka koja se u tradicionalnoj medicini koristi već stotinama godina, pre svega, za ublažavanje i lečenje kardiovaskularnih tegoba.
DANAŠNJI TRG REPUBLIKE JE NEKAD BILO NAJJEZIVIJE MESTO ZA SRBE: Nešto zlokobno se tu dešavalo! (FOTO)
Od svih kapija, ova je bila najčvršće zidana, od tesanog kamena i cigle, a imala je i prostorije za smeštaj vojnika koji su držali stražu
OVAKO JE VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIĆ PREDVIDEO BUDUĆNOST SRBA: Znao je kakvi užasi će zadesiti naš narod
Proročanstvo Vladike Nikolaja Velimirovića prikazano je kroz njgovo delo Nebeska Liturgija.
LJUBIŠA JE FENOMEN Potpuno SLEP vešto barata OŠTRIM STRUGOM, vešt je bravar i još bolji stolar
Arilje – Ljubiša Đorđević iz sela Visoka kod Arilja već 15 godina živi u potpunom mraku, jer je zbog dijabetesa izgubio vid. Međutim, ovaj čovek pravi je fenomen u Srbiji, jer iako apsolutno slep on je fantastičan stolar i bravar, pa celo Arilje vrednom majstoru skida kapu. Ono što on uradi, tako spretno i precizno, neko ne bi mogao ni sa duplom dioptrijom.
SAVETI ZLATA VREDNI Evo kako da izaberete NAJSOČNIJU LUBENICU!
Ništa ne gasi žeđ u vrelim letnjim danima bolje od lubenice. Često je svrstavamo u voće, a ona je zapravo povrće i pripada porodici bundeva. Najlepšeg su ukusa i najslađe tokom leta, mada se mogu pronaći tokom cele godine. U nastavku teksta donosimo savete kako da izaberete najsočniju lubenicu.
Komentari(0)