UČESNIK SVIH BITAKA SRPSKE VOJSKE Rekorder po broju dobijenih odlikovanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije

J. K.

11:11

Zanimljivosti 0

Njegovo ime je Blagoje Krušić iz Dabinovca kod Kuršumlije.

UČESNIK SVIH BITAKA SRPSKE VOJSKE Rekorder po broju dobijenih odlikovanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije
Printscreen

 

Sa svojih 15 ratnih odlikovanja, ovaj čovek je jedan od najodlikovanijih srpskih vojnika u istoriji i najodlikovaniji junak i vitez legeldarnog "gvozdenog puka" (Drugog pešadijskog puka "Knjaz Mihajlo" Moravske divizije) kome je lično glavnokomandujući srpske vojske kralj Aleksandar Karađorđević, u prisustvu vojvode Živojina Mišića, sa svojih grudi skinuo i predao Karađorđevu zvezdu sa mačevima.

Blagoja su mučki ubili pripadnici komunističke tajne policije OZN-e, na čelu sa austrougarskim kaplarom Josipom Brozom Titom iz Kumrovca, 1944. godine, tako da njegovi zemni ostaci ni dan danas nisu pronađeni.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

UČESNIK SVIH BITAKA SRPSKE VOJSKE Rekorder po broju dobijenih odlikovanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije Printscreen/Facebook

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Blagoje Krušić, jedan je od rekordera po broju dobijenih odlikovanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Učesnik je svih bitaka srpske vojske u oba Balkanska, i Prvom svetskom ratu.

Blagoje potiče iz Stare Hercegovine, gde se rodio u selu Prigradini, u plemenu Banjani kod Nikšića 1880. godine. Kada je Kraljevina Srbija, nakon Berlinskog kongresa, dobila prširenje na četiri okruga (niški, pirotski, toplički i vranjski) otvorila se mogućnost da se na području topličkog okruga dosele porodice na ispražnjenu bivšu tursku spahijsku zemlju. Tako se mali Blagoje sa porodicom 1889. godine doseljava u Dabinovac kod Kuršumlije.

Još pre početka Balkanskih ratova, Blagoje se kao dobrovoljac priključuje čuvenom odredu vojvode Voje Tankosića, i tu stiče obuku i ogromno vojno iskustvo četujući po Staroj Srbiji u borbama sa Turcima, Bugarima i albanskim bašibozukom (neregularne vojne kaznene jedinice turske vojske). Šest godina je četovao kod vojvode Tankosića, pre izbijanja Balkanskih ratova.

Od početka Balkanskih ratova, vidimo Blagoja u Drugom pešadijskom „gvozdenom“ puku „Knjaz Mihajlo“, koji dolazi sa njegovog regrutnog područja, iz Toplice. Blagoje je učesnik svih bitaka od Kumanovske, Bitoljske, pa kasnije Bregalničke itd. i u Prvom svetskom ratu, Cerske, Drinske, Kolubarske, povlačenja preko Albanije, Solunskog fronta, Kajmakčalana, probijanja Solunskog fronta itd.

Kada je čuo za jedan od mnogih Blagojevih podviga na frontu, u martu 1917. godine, na položaju kod Crne Reke, kralj Aleksandar Karađorđević je rešio da lično obiđe Blagoja Krušića na prvoj liniji fronta. U prisustvu vojvode Živojina Mišića, kralj je sa svojih grudi skinuo Karađorđevu zvezdu i dao je Blagoju Krušiću, dok mu je takođe prisutni francuski general Giome uručio najvišu francusku vojnu medalju „military“.

Kasnije je Blagoje takođe dobio i ostala najveća ratna odlikovanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije—između ostalih, srebrnu i zlatnu medalju za hrabrost, ruski Georgijevski krst, dve medalje Obilića, francuski orden Legije časti i sve četiri spomenice iz ratova 1912-1918, među kojima i „Albanska“. Uz svoje mnogobrojne ratne ordene i medalje, Blagoje je nosio i 5 teških rana iz svojih bitaka.

Nakon oslobođenja 1918. godine i 12-ogodišnjeg četovanja i ratovanja, Blagoje se vraća u svoje selo, a kasnije poslom odlazi za Kruševac, a zatim za Niš. Između dva rata, radio je kao žandarmerijski narednik i kasnije kao uspešan privatni preduzetnik, a bio je aktivan i u udruženjima srpskih ratnika.

Pošto je lično poznavao Dražu Mihailovića sa Solunskog fronta, po izbijanju Drugog svetskog rata, Blagoje se opet stavlja na raspolaganje svojoj vojsci i svom ratnom drugu Draži Mihailoviću i aktivno učestvuje u pomaganju Jugoslovenske vojske i Ravnogorskom pokretu.

U jesen 1944. godine, u Gornjoj Toponici kod Niša, Blagoja zarobljavaju Titovi partizani i predaju Titovoj tajnoj policiji OZN-i, čiji pripadnici ga streljaju kao „neprijatelja“ nove narodne vlasti i agenta Ravnogorskog pokreta i Draže Mihailovića. Njegove kosti do dana današnjeg nisu pronađene.

Niški okružni sud rehabilitovao ga je 13. jula 2007. godine i to je bila jedna od prvih rehabilitacija u Srbiji.

BONUS VIDEO:

Rosa Satarić

ŽRTVA NEMILOSRDNOG NASILNIKA Rosa je stradala braneći čast, ako ste prošli Siminom ulicom, videli ste spomen obeležje, ovo je priča o njoj

Zanimljivosti

21:00

26 april, 2024

Mirosanda Satarić, 1968. godine, na uglu ulica Simine i Višnjićeve u Beogradu, ubijena je od strane policajca Milorada Golubovića. Tragično je stradala dok je šetala za ruku svoju šestogodišnju ćerku. Razlog za ovu tragediju bio je što je Mirosanda rekla “ne” navalentnom nasilniku. Policajac Milorad Golubović je presudio Mirosandi revolverom.

Komentari(0)

Loading