VELIKI PRIJATELJ SRBA Ko je francuski general po kome se zove jedna ulica u centru Beograda
Mondezir je bio počasni gost na otkrivanju Spomenika zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu, 11. novembra 1930. godine.[1]
Žan Frederik Lucijen Pjaron de Mondezir je bio francuski inžinjerijski divizijski general i profesor Više ratne škole Vojne akademije u Parizu, koji je tokom Prvog svetskog rata predvodio vojnu misiju na Krfu i organizovao evakuaciju i prihvat Srpske vojske nakon Albanske golgote.
Na početku rata 1914. godine, bio je komandant 30. pešadijske brigade.. Do 10. decembra 1915. godine je bio na Zapadnom frontu, kada po naređenju maršala Žozefa Žofra odlazi za šefa vojne misije u Albaniji, gde je upućen sa zadatkom da organizuje evakuaciju i prihvat Srpske vojske nakon Albanske golgote. Iz tog vremena je ostavio svedočanstvo o poznanstvu sa regentom Aleksandrom Karađorđevićem:
Možda vas zanima:
Ko da smo se mi Srbi u boga sas kamenje gađali: Pismo srpskog ratnika 1915. godine porodici pred povlačenje vojske preko Albanije
Albanska golgota je ustaljen naziv za povlačenje srpske vojske i prognanih civila preko zavejanih planina Albanije i Crne Gore nakon invazije Centralnih sila na Srbiju, u zimu 1915/1916. godine tokom Prvog svetskog rata.
U RAT KRENUO SA KOPAČKAMA Preživeo je albansku golgotu, a onda otišao da igra fudbal u Francuskoj i postao besmrtan
Rođen je 12. decembra 1898. godine i kao dečak se zaljubio u fudbal. Počeo je u "Srpskom maču", zatim prešao u FK Slaviju da bi sa 15 godina odigrao prvu zvaničnu utakmicu za "Veliku Srbiju."
Možda vas zanima:
Ko da smo se mi Srbi u boga sas kamenje gađali: Pismo srpskog ratnika 1915. godine porodici pred povlačenje vojske preko Albanije
Albanska golgota je ustaljen naziv za povlačenje srpske vojske i prognanih civila preko zavejanih planina Albanije i Crne Gore nakon invazije Centralnih sila na Srbiju, u zimu 1915/1916. godine tokom Prvog svetskog rata.
U RAT KRENUO SA KOPAČKAMA Preživeo je albansku golgotu, a onda otišao da igra fudbal u Francuskoj i postao besmrtan
Rođen je 12. decembra 1898. godine i kao dečak se zaljubio u fudbal. Počeo je u "Srpskom maču", zatim prešao u FK Slaviju da bi sa 15 godina odigrao prvu zvaničnu utakmicu za "Veliku Srbiju."
Možda vas zanima:
Ko da smo se mi Srbi u boga sas kamenje gađali: Pismo srpskog ratnika 1915. godine porodici pred povlačenje vojske preko Albanije
Albanska golgota je ustaljen naziv za povlačenje srpske vojske i prognanih civila preko zavejanih planina Albanije i Crne Gore nakon invazije Centralnih sila na Srbiju, u zimu 1915/1916. godine tokom Prvog svetskog rata.
U RAT KRENUO SA KOPAČKAMA Preživeo je albansku golgotu, a onda otišao da igra fudbal u Francuskoj i postao besmrtan
Rođen je 12. decembra 1898. godine i kao dečak se zaljubio u fudbal. Počeo je u "Srpskom maču", zatim prešao u FK Slaviju da bi sa 15 godina odigrao prvu zvaničnu utakmicu za "Veliku Srbiju."
"Princu se divi i voli ga i poslednji njegov vojnik. Svi znaju da će ići da osvoje izgubljenu otadžbinu i, zbog toga, imaju najviši moral. Po mom mišljenju, Srpska vojska će biti biser Istočne vojske."
General de Mondezir je svoja ratna sećanja ostavio u knjizi "Albanska golgota - uspomene i ratne slike", koja je na srpskom jeziku objavljena 1936. i 2018. godine.
Na inicijativu Milovana Vitezovića, predsednika Udruženja književnika Srbije, Skupština grada Beograda je na svojoj sednici 25. jula 2019. godine, donela odluku da deo Ulice Tadeuša Košćuška od Pariske do Cara Dušana, ponese ime Ulica Pjarona de Mondezira.
NAJNEOBIČNIJI ŠEGRT U SRBIJI Mačak Milisav pomaže Borislavi iz Čačka da isplete vaskršnje korpice (FOTO)
Čačak – Dobrog šegrta je teško naći kada su zanatski poslovi u pitanju, a Borislava Lukić iz mesta Loznica kraj Čačka, pomoćnika je pronašla, verovali ili ne u jednom mačku.
NAJTUŽNIJI DAN U HRIŠĆANSTVU Verovanja za Veliki petak su brojna, interesantno je ono vezano za neudate devojke
Na Veliki petak, koji je najtužniji dan u hrišćanstvu, postoje mnogi običaji i verovanja.
Ukleti prsten kraljice Teodore doneo zlu kob kralju Aleksandru: Misterija blaga Nemanjića! (FOTO)
Izuzetan primerak nemanjićkog nakita zaobišla su bezbrojna turska pustošenja tokom 800 godina dok je počivao u tmni kraljevske grobnice, a igrom sudbine ponovo je zablistao na svetlu dana 1915.godine usred pakla Prvog svetskog rata
Očekujete goste za praznike? Evo šta prvo primete kada vam uđu u kuću
Ako ste se ikada pitali šta to najviše privlači pažnju gostiju u vašem domu, sada možete saznati odgovor.
EVO KADA SE NI ZA ŽIVU GLAVU NE IDE NA GROBLJE: Veruje se da je mnogo OPASNO i da ćete navući veliku NESREĆU
Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.
Komentari(0)