SRPSKO PLEME U MAKEDONIJI Za Mijake se smatra da su izgradili Hilandar (VIDEO)
Srpsko pleme Mijaci u današnjoj severo-zapadnoj BJR Makedoniji je srpska etnička grupa koja se dugo opirala bugarizaciji i komunističkoj makedonizaciji.
Organizovani su po sistemu plemena i bratstava slično plemenima u Hercegovini, Primorju, Staroj Crnoj Gori, Brdima, Metohiji i Raškoj. Imaju dosta sličnosti i sa Srbima sa druge strane Šar planine u metohijskoj Sirinićkoj Župi oko Štrpca i Brezovice. Najveća naselja su Lazaropolje, Gari, Bituše, Selce, Osoj i Sušica. Međutim, danas se među Mijacima samo manjina još uvek izjašnjava kao Srbi, većina su Makedonci, dok onih koji drže da su Bugari praktično ne postoje.
Još je Jovan Cvijić pisao o Mijacima kao srpskom plemenu koja je opstalo na planinama današnje zapadne BJR Makedonije baveći se stočarstvom, duborezom, freskopisom itd. Zadržali su jedinstvene običaje i dijalekat koji potiču još iz Nemanjićkog perioda. Cvijić je pisao da je od Mijaka slušao o Kosovskom zavetu i njihovom istorijskom sećanju.
Među Mijacima je i dalje živo sećanje na “cara” Lazara, govori se o “Službama” (Slavama) i još se pevaju pesme u kojima se slavi ovo doba srpske istorije. Mijaci pričaju da je njihov vojvoda Damjan 1389. sa svojom vojskom pošao u boj na Kosovo sa južne strane i iza leđa Turaka se priključio sastavu srpske vojske pod komandom kneza Lazara. Među Mijacima postoji i živo sećanje o zidanju srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori za koga tvrde da su ga oni izgradili. Gaje posebno sećanje o Kraljeviću Marku, za koga kažu da je rodom “od Legen-grad” čije se ruševine nalaze iznad torbeškog sela Prisojnice.
Svaka mijačka porodica gaji jedinstven srpski običaj Krsnu Slavu tj. “Službu”, a središte duhovnog života je manastir Sv. Jovana Bigorskog koji potiče još iz 11. veka. Cvijić je pisao da sve što postoji u tom manastiru je u nacionalnom smislu vezano za srpsku istoriju. Manastir Sv. Jovana Bigorskog poseduje veoma stari pomenik u kome je zapisana istorija samog manastira i u kojoj se pominju samo srpski vladari iz loze Nemanjića i srpski arhiepiskopi. Isto tako manastirski živopis na spoljašnjim zidovima oslikan je u potpunosti srpskim vladarima sve do Kosovske bitke. Te freske je radio freskopisac iz Lazaropolja.
Uz to, istorija manastira Sv. Jovana Bigorskog, kao i samih Mijaka, odiše večitom borbom za svoju slobodu i samostalnost od Turaka i Bugara. Od početka su gajili otpor prema bugarskoj egzarhiji i njenim pokušajima nametanja crkvenog života i uspeli su da sačuvaju sve srpske starine kojih je bilo u njihovom središnjem manastiru i njihovoj teritoriji.
NAJNEOBIČNIJI ŠEGRT U SRBIJI Mačak Milisav pomaže Borislavi iz Čačka da isplete vaskršnje korpice (FOTO)
Čačak – Dobrog šegrta je teško naći kada su zanatski poslovi u pitanju, a Borislava Lukić iz mesta Loznica kraj Čačka, pomoćnika je pronašla, verovali ili ne u jednom mačku.
NAJTUŽNIJI DAN U HRIŠĆANSTVU Verovanja za Veliki petak su brojna, interesantno je ono vezano za neudate devojke
Na Veliki petak, koji je najtužniji dan u hrišćanstvu, postoje mnogi običaji i verovanja.
Ukleti prsten kraljice Teodore doneo zlu kob kralju Aleksandru: Misterija blaga Nemanjića! (FOTO)
Izuzetan primerak nemanjićkog nakita zaobišla su bezbrojna turska pustošenja tokom 800 godina dok je počivao u tmni kraljevske grobnice, a igrom sudbine ponovo je zablistao na svetlu dana 1915.godine usred pakla Prvog svetskog rata
Očekujete goste za praznike? Evo šta prvo primete kada vam uđu u kuću
Ako ste se ikada pitali šta to najviše privlači pažnju gostiju u vašem domu, sada možete saznati odgovor.
EVO KADA SE NI ZA ŽIVU GLAVU NE IDE NA GROBLJE: Veruje se da je mnogo OPASNO i da ćete navući veliku NESREĆU
Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.
Komentari(0)