
MISTERIJA OVE PLANINE STARA VEKOVIMA Da li nosi ime po lepoj Gružanki ili Svetom Iliji?
Prirodna granica između Dragačeva i Čačka jeste planina Jelica.
Prirodna granica između Dragačeva i Čačka jeste planina Jelica.
Neverovatno bogatstvo Srbije, naše planine pune lekovitih izvora. Ovaj izvor je posle Drugog svetskog rata bio pod zaštitom policije kako voda ne bi bila odnošena.
Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića, u Radovanjskom lugu kraj Velike Plane otvoren je krajem jula 2014. i nalazi se u okviru istoimenog spomen kompleksa, koji je krajem 1992. proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Simbol Zemuna i mesto s kog je pogled na Dunav savršen.
Zvaničan naziv naselja na periferiji Sremske Mitrovice je severno od Planinske.
U njoj nema ni ikona ni fresaka, a po narodnom verovanju smatra se da su je izgradili bogumili, odakle i ime sela jer se veruje da su tu spaljeni pošto su ih smatrali jereticima.
U ta davna vremena kad je Dionis bio ovde i kada su ga čuvale niške vile Nise one su mu pripremile dve kadice za jutarnje umivanje.
Kuršumlijska Banja je jedna od naših banja sa najslavnijom prošlošću.
Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.
Karađorđe, Nikola Tesla, Branislav Nušić i svi u Majdanpeku.
Crkva Svete Petke u Porodinu, mestu u opštini Žabari podignuta je u periodu od 1869. do 1872. godine i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture
Nedaleko od manastira Rakovac, smešten je lokalitet pećina Beli Majdan. U pitanju je zapravo veliki rudnički kop iz kog se najverovatnije kamen koristio i za izgradnju obližnjeg manastira. Prostranu dvoranu drže kameni stubovi, visine oko 3-4m. Prostorom dominira kosina, ali je staza kroz pećinu prohodna i laka sa par uspona.
Na gradskom keju koji danas nosi naziv Kej žrtava racije, podignut je spomenik Žrtvama Racije u znak sećanja na pogrom.
Na selu su ruke uvek pune posla i to onog najtežeg.
„Kuće koliko te može pokriti, bašte koliko ti oko vidi.”
Brdsko područje Azbukovica smešteno na zapadu Srbije i na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom naseljeno je još od praistorijskog doba, a vekovima unazad je specifično po nestvarnoj prirodnoj lepoti i posebnoj gastronomiji.
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.