Crkveni krov PETKOVAČE je bio pokriven olovom koje je pravilo beli odsjaj Sunca, zbog čega Kuršumliju zvaše Bele Crkve
Ostaci manastira Presvete Bogorodice, poznatog i kao Petkovača, u Kuršumliji. Podigao ju je Veliki župan Stefan Nemanja negde između 1159. i 1168. na platou u blizini ušća reke Kosanice u Toplicu. Bio je to ženski manastir, a u njemu se zamonašila i Ana, supruga Stefana Nemanje.
Jedna od najznačajnijih nemanjićkih svetinja, prvi hram posvećen svetoj Bogorodici jeste Petkovača.
Foto: WikimediaCommons/Jsphotomorgana
Crkva Presvete Bogorodice sagrađena je 1156. godine. Danas je od nje malo ostalo: dva stuba portika na zadnoj strani, zidovi od opeke i oltarska apsida. Jednobrodna trikonhalna građevina sa zidnim ikonostasom podignuta je na temeljima vizantijske crkve iz VI veka. Spolja je zidana opekom, a iznutra opekom i kamenom.
Možda vas zanima:
GROBLJE ZA DŽINOVE I SELO GOTOVANA O postanku Gotovca se različito priča, ali sve je vezano za manastir Žiča (FOTO/VIDEO)
Jedni kazuju da su za vreme građenja manastira Žiče tu stanovali mnogi radnici, koji su bili zapošljeni na građevini. Radnička naseobina je bila velika i uređena, „gotovo selo“. Po drugima su tu bile kuhinje za radnike koji su gradili manastir Žiču i tu se „gotovilo“ jelo za njih. Treći kazuju da su stanovnici, koji su živeli na manastirskoj zemlji, bili dužni da čuvaju manastir, pa, pošto su bili oslobođeni mnogih „rabota“, malo su radili, „bili gotovani“ i otuda ime selu.
"URUŠENA STOJI KAO NEMA OPOMENA" Svedok burne istorije još pre doba Nemanjića, manastir Stara Pavlica (FOTO/VIDEO)
Pretpostavlja se da potiče iz prednemanjićke ere ili je podignut na samom početku njihove vladavine Nemanjića, krajem XII veka
Možda vas zanima:
GROBLJE ZA DŽINOVE I SELO GOTOVANA O postanku Gotovca se različito priča, ali sve je vezano za manastir Žiča (FOTO/VIDEO)
Jedni kazuju da su za vreme građenja manastira Žiče tu stanovali mnogi radnici, koji su bili zapošljeni na građevini. Radnička naseobina je bila velika i uređena, „gotovo selo“. Po drugima su tu bile kuhinje za radnike koji su gradili manastir Žiču i tu se „gotovilo“ jelo za njih. Treći kazuju da su stanovnici, koji su živeli na manastirskoj zemlji, bili dužni da čuvaju manastir, pa, pošto su bili oslobođeni mnogih „rabota“, malo su radili, „bili gotovani“ i otuda ime selu.
"URUŠENA STOJI KAO NEMA OPOMENA" Svedok burne istorije još pre doba Nemanjića, manastir Stara Pavlica (FOTO/VIDEO)
Pretpostavlja se da potiče iz prednemanjićke ere ili je podignut na samom početku njihove vladavine Nemanjića, krajem XII veka
Možda vas zanima:
GROBLJE ZA DŽINOVE I SELO GOTOVANA O postanku Gotovca se različito priča, ali sve je vezano za manastir Žiča (FOTO/VIDEO)
Jedni kazuju da su za vreme građenja manastira Žiče tu stanovali mnogi radnici, koji su bili zapošljeni na građevini. Radnička naseobina je bila velika i uređena, „gotovo selo“. Po drugima su tu bile kuhinje za radnike koji su gradili manastir Žiču i tu se „gotovilo“ jelo za njih. Treći kazuju da su stanovnici, koji su živeli na manastirskoj zemlji, bili dužni da čuvaju manastir, pa, pošto su bili oslobođeni mnogih „rabota“, malo su radili, „bili gotovani“ i otuda ime selu.
"URUŠENA STOJI KAO NEMA OPOMENA" Svedok burne istorije još pre doba Nemanjića, manastir Stara Pavlica (FOTO/VIDEO)
Pretpostavlja se da potiče iz prednemanjićke ere ili je podignut na samom početku njihove vladavine Nemanjića, krajem XII veka
Manastirska crkva je bila pokrivena olovom, kao i crkva obližnjeg manastira svetog Nikole, zbog čega je Kuršumlija u srednjem veku bila poznata i kao Bele Crkve, zbog belog odsjaja Sunca na olovnim krovovima.
Crkvu je sagradio Stefan Nemanja i posvetio je svojoj ženi Ani. Ana se nakon povlačenja sa vlasti zamonašila 1196. godine baš ovde, a Bogorodičin manastir bio je isključivo ženski. Najpre monahinja, a zatim i nastojnica Anastasija preko pet godina provodi u manastiru.
Ana Nemanjić, u monaštvu Anastasija, je bila žena Stefana Nemanje i majka Vukana, Stefana i Rastka.
O njenom poreklu se malo zna. Zamonašila se 1196. godine i dobila monaško ime Anastasija. Preminula je 21. juna 1200. godine. Sahranjena je u priprati manastira Studenice. Njene mošti počivaju u manastiru Studenici.
Sredinom 15. veka, manastir je bio pod zaštitom Mare Branković, kćerke srpskog despota Đurđa Brankovića i supruge turskog sultana Murata II, a porušen je u 18. veku od strane Turaka. Iako u ruševinama, on je i danas mesto gde se na hiljade vernika okuplja svake godine na Veliki Petak, a takođe je i važan spomenik kulture pod zaštitom države.
Bogorodičin manastir je bio aktivan sve do 1960. godine.
Kako doći od Beograda do Petkovače, pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
More Istočne Srbije: Ovde ćete provesti najlepše leto do sada! (FOTO)
Odmor za dušu i telo
Nema gde igla da padne, sve je krcato: Tokom praznika na zlatnoj planini sve vrvi od gostiju, na Zlatiboru se traži krevet više
Zlatibor je ovih dana pun kao šibica, posetioci su stigli sa svih strana kako bi na svežem vazduhu i uz obilje sadržaja odmorili tokom prazničnih dana i svako je pronašao ono što mu najviše odgovara. Smeštajni kapaciteti su rezervisani uveliko pre praznika.
Rajski vrt u srcu Fruške gore: Ne posetiti ovo mesto, čist je greh! (FOTO)
Izvor Ubavac uz manastir nadaleko je čuven po vodi koja krepi i bistri vid
PRELEPA ŠUMADIJA Ovaj grad doživljava ekspanziju seoskog turizma, ovde se odmara i duša i telo!
Gornji Milanovac - Smeštena u srcu Srbije opština Gornji Milanovac ima veliki turistički potencijal. Tokom poslednjih godina prirodno bogatstvo koje im je Bog dao meštani ovog kraja sve češće odlučuju da podele sa drugima. Sve je više onih koji se odlučuju da se bave seoskim turizmom, a jedan od njih je i Branko Trbović iz sela Ozrem koji na svom imanju napravio pravi mali raj.
Legenda o Đavoljoj Varoši: Okamenjeni svatovi teraju strah u kosti!
Postoje dve legende vezane za ovaj lokalitet. Jedna je da su figure u "Đavoljoj Varoši" u stvari okamenjeni svatovi, a druga je da su te figure ustvari đavoli kojih smo se oslobodili
Komentari(0)