RASKOŠNE VILE I DRVOREDI U SAVINOM SELU Dobilo je na Sajmu u Barseloni 1936. nagradu kao najlepše uređeno selo Evrope

Lepote Srbije

17:00

Turizam 0

Savino Selo (Torža) je naselje u opštini Vrbas, u Južnobačkom okrugu, u Srbiji.

RASKOŠNE VILE I DRVOREDI U SAVINOM SELU Dobilo je na Sajmu u Barseloni 1936. nagradu kao najlepše uređeno selo Evrope
Printscreen/Instagram

Nosi naziv u znak sećanja na narodnog heroja Savu Kovačevića (1909—1943), komandanta Treće udarne divizije koji je stradao tokom bitke na Sutjesci. Ovde se nalazi Vila u Savinom Selu.

Naselje Torža (današnje Savino Selo) je prvi put pominje za vreme Bačke županije 1416. godine.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Torža se formirala za potrebe utvrđivanja austrijskog uticaja u ovim krajevima i to kolonizacijom Nemaca. Osnivači Torže prispeli su u Bačku 1783. godine, ali su morali biti razmešteni po "zimovnicima", odnosno u obližnjim naseljima: Odžaci, Despotovo, Bački Petrovac, Kula i Kucura.

Istoričar Torže, Peter Vak, nije ostavio precizne podatke o matičnim područjima i naseljima iz kojih su se doselili Nemci, već je samo naveo Rajnsku oblast u širem smislu. Međutim, on je tačno označio pravac i dužinu putovanja migranata, a uz to je do precizno naveo sve obaveze prihvatnih vlasti i olakšice koje im je država pružala.

 

 

Iseljenici su polazili za Toržu iz Manhajma, i to u nekoliko grupa, držeći se gotovo istog puta kao i osnivači ostalih nemačkih sela u Bačkoj. Od Regenzburga do Apatina Nemci su putovali uglavnom brodovima. Usput su se morali prijavljivati nadležnim administrativnim ustanovama radi verifikovanja putnih isprava i dodele novčanih sredstava za podmirenje putnih troškova. Tako su se u Beču prijavili mađarskoj dvorskoj kancelariji, gde su ubeleženi najvažniji podaci i gde je svakoj porodici dodeljeno po dve forinte na ime putnih troškova. Potom su se u Budimpešti prijavili kraljevskoj komori, gde im je dodeljena još po jedna forinta po porodici.

 

 

Po naređenju kraljevske komore, Nemci predviđeni za naseljavanje u Bačkoj morali su da nastave put ka Somboru, i da se nakon sakupljanja prijave specijalnoj kancelariji za naseljavanje, uspostavljenoj radi prihvatanja doseljenika, staranja oko izgradnja kuća za njih, izbora i razmeravanja atara, podele zemlje i organizacije obrade. U Somboru su migranti po treći put bili podvrgnuti birokratsko-administrativnom postupku: sve porodice su još jednom popisane, svakoj je uručeno pismeno rešenje o naseljavanju sa tačno naznačenim mestom, ulicom, brojem kuće i brojem članova.

 

 

Proslavljena je tu 26. avgusta 1934. godine 150-godišnjica Torže. Doseljeni su tu u 18. veku Nemci iz Pfalca u Nemačkoj. Selo je planski građeno od maja 1784. godine, tako da je u prvom periodu brojalo 223 domaćinstva. Nemci su podigli reformatorsku (ostaci sačuvani do danas) i prvu evangelističku crkvu u tadašnjoj Ugarskoj (porušena posle Drugog svetskog rata). U martu 1937. oluja je srušila fabriku kudelje.

Savino Selo je tipično plansko, vojvođansko selo, sa pravougaono postavljenom regulacijom ulica. Regulaciona širina ulica je od 25 do 48 m, a dužina oko 1,5 km.

Kako doći do Savinog sela, pogledajte na sledećoj mapi:

 

 

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

zlatibor

Prolećni safari oko Ribničkog jezera, a Gold gondola radi sat vremena duže: Zlatibor već rezervisan za praznike, turisti mogu da uživaju u brojnim sadržajima

Turizam

12:00

28 april, 2024

Jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji za oredstojeće praznke, svakako će biti planina Zlatibor, a u prilog tome svedoči i to što su skoro svi smeštajni kapaciteti popunjeni i traži se krevet više. Spremna da primi goste, ali i obezbedi im nezaborvne momente svakako je i najduža Gold gondola.

gornja gorevnica

Ne bih ovaj pogled na Kablar menjao ni za pogled sa Ajfelovog tornja: Nastavnik muzike vratio se u rodno selo, Radovan u Gornjoj Gorevnici napravio pravi raj

Turizam

14:00

27 april, 2024

Gradsku vrevu i sivilo asfalta nastavnik muzike iz Čačka, Radovan Tanasijević, odlučio je da zemeni vedrim nebom i cvrkutom ptica. Vratio se u svoje rodno selo Gornju Gorevnicu i na imanju svojih predaka napravio pravi mali raj, za oči i za dušu. Na ognjištu je obnovio sve kao što je bilo nekad, kao što su to činili naši preci.

Komentari(0)

Loading