Često su ga zvali i Baba Ružin kraj.
Zvezdarsko brdo je do tridesetih godina prošlog veka bilo poznato kao Veliki Vračar. Brdo je bilo pošumljeno četinarskim i listopadnim drvećem, zbog čega je bilo jedno od omiljenih izletišta Beograđana.
Na inicijativu Milana Nedeljkovića, profesora Univerziteta u Beogradu, na vrhu brda je 1932. podignuta astronomska opservatorija. Profesor je ubrzo postao i direktor opservatorije, koja je od prvog dana bila toliko fascinantna Beograđanima da su kraj u kojem se nalazila počeli da nazivaju Zvezdara, po zvezdarnici. Kompleks opservatorije je 2001. proglašen za spomenik kulture.
Kada su 1952. godine u čitavom Beogradu ukinuti reoni, područje današnje opštine podeljeno je na Stari Đeram i na Zvezdaru. Desetak godina kasnije ti delovi grada su spojeni, a Zvezdari su pripojena naselja Mirijevo i Veliki i Mali Mokri Lug.
Zvezdara danas
Opština Zvezdara prostire se na površini od 3.165 hektara, što je svega jedan odsto teritorije celog Beograda. Prema popisu iz 2011, na Zvezdari živi 151.808 ljudi. Slava opštine je Sretenje Gospodnje, koje se obeležava 15. februara, a kao dan opštine obeležava se 16. oktobar, dan kada je Zvezdara oslobođena u Drugom svetskom ratu. Opština ima i svoj grb, koji je usvojen 1993. godine na predlog Srpskog heraldičkog društva.
BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA
Osim po Zvezdarskoj šumi i opservatorijumu, Zvezdara je čuvena i po najdužoj ulici u gradu, ali i u celoj Srbiji. Trasom kojom se sada prostire Bulevar kralja Aleksandra, koji se nekad nazivao Bulevar revolucije, išla je rimska Via Militaris – Vojna ulica. Kasnije je taj put nazvan Carigradski drum. Bio je najvažnija saobraćajnica Balkanskog poluostrva, koja je spajala tadašnji Singidunum (Beograd) sa Carigradom (Istanbulom). Carigradski drum je tokom 19. veka pretvoren u ulicu, koja se prvo zvala Sokače kod Zlatnog topa, zatim Markova ulica, Fišeklija, da bi tek pred kraj 19. veka bulevar je dobio naziv po kralju Aleksandru Prvom Obrenoviću, čije ime i danas nosi.
Bulbulder – naselje slavuja
Bulbulder je naselje na zapadnom delu Zvezdare, čije ime potiče od reči turskog porekla „bulbul“, što znači slavuj, i „dere“, što označava dolinu. Ova kovanica u prevodu označava dolinu slavuja. Veruje se da je u dolini nekadašnjeg potoka (Slavujev potok) bilo puno slavuja. Interesantno je da su i susedna naselja dobila ime po toj ptici selici – Slavujev venac i Slavujev potok.
(IZVOR: alo.rs)
KAD KRENETE NA KOPAONIK, OVO MESTO NE SMETE DA PRESKOČITE: Srpsko svetilište čija se voda smatra najlekovitijom! (VIDEO)
Vekovima, svakog 3. jula, na dan Sv. sveštenomučenika Metodija, sakupljao se ovde silan svet, dolazio u pećinu, molio se Bogu i iz malog slapa vode koja izvire u samoj crkvici tražio leka raznim boljkama i slabostima
BEG IZ GRADA Pet predloga za savršen vikend, sve je u krugu od 160 km od Beograda
Zar nije odlična ideja da naredni vikend iskoristite za jednodnevni izlet i beg od gradske gužve? I duša i telo će vam biti zahvalni ako bar jedan dan provedete van grada i zaboravite stres na poslu.
SAVRŠEN IZLET NA JUGU SRBIJE: Đokini virovi su istinsko čudo prirode! (FOTO)
Za ovaj kanjon nestvarne lepote mahon znaju samo lokalci, iako se nalazi na samo 18 kilometara od Leskovca
NEKADA LUKSUZNO KUPALIŠTE, A DANAS ZAPUŠTENA OAZA: Skriveni biser nadomak Beograda koji je ovekovečen na filmu! (VIDEO)
Beograd ima 13 jezera. Neka su i danas aktuelna, a nekada su nažalost zaboravljena. Upoznajte veštačko jezero koji se nalazi pod Avalom, nekih pola sata vožnje od Beograda
Lekovite i čudotvorne vode u banji na sat i po od Beograda: "Ruku nisam mogla da pomeram, a sada..."
Ovčar Banja pored aktivnog odmora, uživanja u prirodi i zelenom pogledu, turistima pruža i lek u sastavu njenih termalnih voda koje prolaze kroz vulkanske stene, nepromenljivog sastava sa stalnim temperaturama.
Komentari(0)