
OVO JE NAJDUŽA ULICA U BEOGRADU Više puta kroz vekove menjala svoje ime, a danas se naziva po čuvenom srpskom kralju
U ovoj ulici nalazi se čuvani spomenik Vuka Karadžića.
U ovoj ulici nalazi se čuvani spomenik Vuka Karadžića.
Stara Pazova (slč. Stará Pazova) je gradsko naselje u Srbiji u opštini Stara Pazova u Sremskom okrugu.
Cvetni trg je u prvoj polovini 19. veka nazivan Cvetnom pijacom i obuhvatao je prostor na Vračaru između ulica Kralja Milana, Njegoševe i Svetozara Markovića. Komisija koja je razdeljivala placeve na ovoj površini donela je odluku o takvom rasporedu još 1843. godine. Tada je ovaj kraj još uvek bio nenaseljen. Plac koji je bio planiran za pijacu je bio pokriven hrastovom šumom i prostirao se do konjičkih štala i vežbališta kavalerijskog eskadrona.
Da li ste znali kada i gde se pojavio prvi semafor, kao i nakon koliko godina je stigao u našu zemlju?
Beograd, grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi.
Urbano naselje Zeleni venac, žargonski "Zelenjak" nalazi se na teritoriji opštine Savski venac i manjim delom Stari grad u samom centru glavnog grada. Povezuje ga Prizrenska ulica sa Terazijama i Brankov most sa Novim Beogradom.
U Beogradu imamo 31 brdo, a u nastavku pročitajte kako su neka od njih dobila nazive.
Nekada je to sve bio močvarni teren koji je razdvajao Zemun od okolnih sela. Naselje je neugledno i nije se mnogo razlokovala od beogradske Jatagan male.
Na današnji dan 1968. godine, u Beogradu, a potom i u drugim univerzitetskim centrima u Jugoslaviji, počele su studentske demonstracije, prve u komunističkoj Jugoslaviji.
Na njega ste decenijama Beograđane najlakše mogli da podsetite tako što im kažete da je to “onaj čovek što ima spomenik na centru Slavije”. Ipak, nakon rekonstrukcije ovog trga to više nije istina, a stari socijalista dobio je novo mesto za koje mnogi ni ne znaju…
Sarajevska je ulica “čudesa” – još uvek u njoj ima starih zanatskih radnji (obućarska, kožarska, radnja za popravku vaga…). Prašnjava je ali krupnim koracima teži da postane moderna.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan, koji je i slava grada Beograda, a u mnogim mestima u Srbiji je i zavetina - praznik celog naselja. Ovaj praznik pada 40 dana nakon vaskrsenja Hristovog.
Zavičajni muzej Žarkova je otvoren u objektu stare škole, koja je bila jedna od najstarijih na području Beograda.
Spasovdan je slava grada Beograda, koju je ustanovio još despot Stefan Lazarević, a litija u kojoj se građani zajedno sa sveštenstvom mole i šetaju ulicama grada tradicija negovana vekovima.
U Beogradu je boravio 1896. godine u vreme kada se očekivala „istorijska“ poseta crnogorskog kneza Nikole I Petrovića. Herbert Vivijen, novinar i putopisac, je kao specijalni dopisnik „Morninga stara“ i „Dejli ekspresa“ putovao po Evropi, Africi i Balkanu.
Crkva svetog kneza Lazara, zajedno sa Kriptom patrijaraha, smeštena je u podzemnoj etaži Svetosavskog hrama, koja je sagrađena u periodu između 2001. i 2002. godine, za samo šest meseci. Idejno, ikonopis ove crkve sažima čitavu istoriju pravoslavlja na ovim prostorima, originalno je povezujući sa evanđelskim pripovestima i parabolama, prikazanim na svodovima crkve.
Hrišćanstvo je dugo zabranjivalo spaljivanje (osim kada su u pitanju bile "veštice" i crnci), ističući da je ono protivno telesnom vaskrsenju.