ZEKA BULJUBAŠA I NJEGOVI GOLI SINOVI Junak Prvog srpskog ustanka spasio život Milošu Obrenoviću
Strava mene pogledati te što si moj, a kako li je to tek Turcima kad te vide namrgođena za boj.
Strava mene pogledati te što si moj, a kako li je to tek Turcima kad te vide namrgođena za boj.
Prvo su odbijali da ga gaje, a onda je postao glavni sastojak narodne kuhinje.
Bitku je ovekovečio Filip Višnjić u narodnoj epskoj pesmi „Boj na Mišaru”, dok ju je ruski slikar Afanasij Ivanovič Šeloumov ovekovečio monumentalnom kompozicijom ulja na platnu „Boj na Mišaru”.
Najistaknutiji iguman ovog manastira bio je Hadži Đera, koji je postradao u vreme Seče knezova.
Istorija Srbije često je puna priča koje više liče na mitologiju nego na stvarnost. Takva je i priča u kojoj je glavni lik vojvoda Milenko i njegov herojski podvig pri zauzimanju dunavskog ostrvca Ada Kale, koji je bio samo povod u nove pobede. Tu je i priča o prvom srpskom haremu.
Neposredno nakon sloma Prvog srpskog ustanka jedno malo selo kraj Obrenovca zauvek se upisalo u istoriju i legendu. Nažalost, tragičnim događajem.
Gavrilo Princip (Obljaj, kod Bosanskog Grahova, 25. jul 1894 — Terezin, 28. april 1918) bio je član Mlade Bosne koji se zalagao za okončanje austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini.
Nedaleko od sela Kamenica, severoistočno od Niša, nalazi se uzvišenje Čegar, poznato istorijsko mesto po bici iz Prvog srpskog ustanka. Na platou uzvišenja, gde je bio šanac Stevana Sinđelića, 31. maja 1809. godine došlo je do Čegarske bitke.
Rođen je u Brankovini 1777. godine, u porodici kneza Alekse Nenadovića. Njegovo najznačajnije delo su Memoari koji su napisani na srpskom narodnom jeziku.
Planina Kukutnica se nalazi u jugozapadnoj Srbiji. Smeštena je na oko dvadesetak kilometara severozapadno od Ivanjice, pored sela Katići.
Nije velika, u njenom sklopu nema neistraženih hodnika i lavirinata, ali njen istorijski i kulturni značaj je ogroman
Na današnji dan 1804. godine počela je seča knezova u kojoj je život izgubilo desetine viđenijih Srba.
Jedinstven nacionalni simbol i utvrđena je za prostorna kuluturno-istorijska celina od izuzetnog značaja.
Karađorđev dud star je oko 300 godina, a upravo pod ovim stablom se davne 1805. godine odigrao važan trenutak u istoriji grada Smedereva i Srbije.