
MAKEDONCI SAMO OVAKO PRAVE PRŽENICE: Hleb potapaju u OVO zato su MEKŠE od NAŠIH, recept kakav NISTE VIDELI
Makedonski recept za prženice napravite deci za doručak
Makedonski recept za prženice napravite deci za doručak
U srpskom folkloru paprat se smatrala biljkom koja jednom godišnje, u letnjoj noći, daje poseban sjajni cvet. Ko uspe da ga pronađe, verovalo se, stiče bogatstvo i sreću za čitav život.
Branko Ćopić, jedan od najvoljenijih srpskih pisaca, tokom Drugog svetskog rata morao je da krije svoje rukopise od okupatora, često koristeći vrlo neobična mesta za sakrivanje.
Nekada je gotovo svaka seoska kuća u Srbiji na krovu imala posađenu biljku čuvarkuću. Ovaj običaj nije bio samo ukras, već deo složene simbolike zaštite porodice i doma od bolesti, požara i nesreća.
Nekada davno, u selima južne Srbije, verovalo se da trava poznata kao "zmijarka" ima posebnu moć da drži zmije daleko od kuća i dvorišta. Danas ovaj običaj skoro da je potpuno nestao.
Duboko u kanjonu reke Gradac, nalazi se manastir čije su ruševine jasno vidljive samo tokom letnjih meseci, kada reka presuši. Malo ko zna priču o ovom gotovo nevidljivom svetilištu.
Običaj poznat kao "Crna svadba", koji je danas gotovo nestao, imao je nekada veliku ulogu u ritualnom životu srpskih sela. Zbog čega su Srbi verovali da brak između preminulih može da zaštiti žive od bolesti i nesreće?
Olivera Lazarević je rođena 1373. kao najmlađa kći kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice, čukununuke Vukana Nemanjića. Imala je četiri sestre Maru, Jelenu, Draganu i Teodoru i dva brata Stefana i Vuka.
Saveti koje treba da zapamtite ako volite ruže i drugo cveće
Ruska nutricionistica Alena Paretsku da objašnjava u čemu je tajna
U određenim istorijskim periodima je manastir Radovašnica bio pljačkan, paljen i rušen, ali je opstao do današnjih dana
U širem smislu, beli monasi i monahinje su izvan svete tajne braka i svete tajne monaštva
Pečurke su bogat izvor vlakana, antioksidanasa i proteina
Danas "Đurđevdanski uranak" mnogi povezuju sa roštiljem, muzikom i druženjem, ali izvorni običaj imao je sasvim drugačiju, mnogo dublju simboliku – buđenje prirode, prizivanje zdravlja i plodnosti zemlje.
Izvori na Staroj planini, danas većinom obrasli šumom, nekada su bili mesta hodočašća. Njihova voda smatrana je lekovitom, ali su mnogi izvori danas potpuno zaboravljeni.
Slavni roman Miloša Crnjanskog, "Seobe", možda nikada ne bi ugledao svetlo dana da ga od uništenja nije spasao upravo Ivo Andrić, tadašnji mladi činovnik Ministarstva spoljnih poslova.
Iako se kantarion danas može kupiti u svakoj apoteci, stare bake iz srpskih sela tvrde da je najmoćniji baš onda kada se bere u noći pred Ivanjdan.