Vazdušaste i mekane cimet rolnice koje se tope u ustima: Svaki zalogaj pravo je uživanje, a recept uspeva baš svima
Slatkiš od kojeg nećete moći da se odvojite kad ga jednom probate.
Slatkiš od kojeg nećete moći da se odvojite kad ga jednom probate.
Danas je slava Sveti Joakim i Ana, dan posvećen roditeljima Bogorodice Marije. Iako praznik nije obeležen crvenim slovom, u narodu su ovi svetitelji poštovani.
Vodopad je najbolje posetiti u rano proleće ili kasnu jesen. U letnjem periodu vodopad gotovo presuši, a u zimskom se voda zaledi.
Zoran Radmilović zauvek će ostati upamćen kao jedan od najvećih majstora glume u Srbiji. Njegov rad i danas inspiriše i oduševljava publiku svih generacija, a posebno se pamti po brojnim ostvarenjima u legendarnom Ateljeu 212.
Da devetorica iz familije napusti svoj dom, posao i dobrovoljno pristupe prvoj liniji fronta, bilo je vrlo hrabro
Flora je već imala 40 godina kada je prvi put iskusila pravi rat
Sveti pravednici bogoroditelji Joakim i Ana bili su, prema hrišćanskoj tradiciji, roditelji device Marije, Isusove majke. Srpska pravoslavna crkva praznuje ih 22. septembra, a ovaj dan prati i jedna lep običaj na koji ne bi valjalo zaboraviti.
Recept za posnu bajaderu brzo se i jednostavno sprema
Planiraš banjski odmor, a zanima te koliko košta dan u najpopularnijim banjama Srbije? Donosimo pregled prosečnih cena privatnog smeštaja u Vrdniku, Ribarskoj Banji i Sokobanji.
Svadbe u staroj Srbiji nisu bile samo veselje, već čitav niz obreda i običaja koji su imali duboko značenje. Od kićenja mlade do pogađanja miraza, svaki korak bio je simbol zajedništva, plodnosti i nove sreće.
Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
Opanak je vekovima bio osnovna obuća u Srbiji. Iako ga danas uglavnom poznajemo kroz folklorne ansamble i muzeje, nekada je bio svakodnevni pratilac i običnog čoveka i ratnika. Posebno su bili cenjeni opanci od svinjske kože, koji su važili za najtrajnije i imali su svoje mesto u narodnim verovanjima.
„Zdrav kao dren“ – izreka koju i danas često čujemo potiče iz davnih vremena, kada je ova biljka imala posebno mesto u narodnim običajima. Dren nije bio samo drvo, već znak zdravlja, moći i zaštite.
U mnogim krajevima Srbije bundeva je bila nezaobilazna u jesenjoj kuhinji. Dok danas poznajemo klasičnu „pitu bundevaru“ sa šećerom, naši stari su pravili posebnu verziju sa medom, koja je bila zdravija i aromatičnija.
U susret najavljenom poskupljenju struje, mnogi se već preračunavaju koliko će im porasti troškovi za grejanje
Poznata je po lekovitim svojstvima vode i blata