HTELI DA NAM UNIŠTE VEKOVE Bogorodica Ljeviška, ranjena lepotica vršnjakinja Notr Dama, paljena i skrnavljena ali i dalje prelepa! (FOTO)
Navršilo se 20 godina od nereda na Kosovu i Metohiji nazvanim “martovski pogrom”, tokom kog su Albanci, najpre u Kosovskoj Mitrovici, a zatim i u drugim delovima Kosova i Metohije, organizovali proterivanje Srba, uništavanje njihove imovine i verskih objekata.
Tih dana, od 17. do 19 marta 2004. godine, etnički je očišćeno šest gradova i devet sela, a svoj dom napustilo je više od 4.000 Srba. Osmoro Srba i 11 Albanaca je poginulo, povređeno je više od hiljadu ljudi, a među njima i na desetine pripadnika međunarodnih snaga. Zapaljeno je ili teško oštećeno oko 1.000 srpskih kuća, deset srpskih škola, kao i domovi zdravlja, pošte i druge institucije države Srbije.
Za 48 sati zapaljeni su Bogorodica Ljeviška, Prizrenska Bogoslovija i Hram Svetog Đorđa, crkva Hrista Spasa i konak manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, miniran je manastir Svetih Кozme i Damjana u Zočištu, kao i manastir Devič nadomak Srbije. U južnom delu Kosovske Mitrovice zapaljena je crkva Svetog Save, u Prištini je zapaljena crkva Svetog Nikole, a u Podujevu je polomljen krst sa kupole crkve Svetog Andreja Prozvanog.
Crkva Bogorodica Ljeviška u Prizrenu, vršnjakinja pariske katedrale Notr Dam, jedan od najlepših i najvrednijih spomenika srpske srednjovekovne umetnosti i kulture, zapaljena tokom martovskog pogroma na Kosovu i Metohiji, ni posle 20 godina nije obnovljena, iako je pod zaštitom Uneska.
Dva sloja fresaka čine umetničku zaostavštine ove crkve.
Prvi sloj je sa početka 13. veka i sastoji se od tri freske (Svadba u Kani, Isceljenje slepog i Bogorodica sa Hristom Hraniteljem).
Drugi sloj fresaka nastao je između 1307. i 1313. godine, a autori su grupa slikara na čelu sa Astrapom. Izdvajaju se portreti ktitora i povorka Nemanjića, predaka kralja Milutina, u natprirodnoj veličini. U živopisau je vidan prodor novih tema iz ciklusa Stradanja i Čuda, uvećavanje broja figura koje učestvuju u scenama i razvijanje simboličnog jezika, što ukazuje na usvajanje novog vizantijskog umetničkog stila, renesanse Paleologa.
Iako proteklih godina delimično sređena, u njoj se i dalje vide oštećenja i tragovi požara. Crkva je spolja zadržala isti izgled kao što je imala i ranije, ali je opasana bodljikavom žicom, armaturom i drugim preprekama. Ako odete na Kosovo i posetite ovu lepoticu, shvatićete zašto je za Srbe važan Kosovski zavet i koliko su Srbi dali evropskoj kulturi.
JAJE ČUVARKUĆA: Ovo je JEDINO ISPRAVNO uraditi sa prošlogodišnjim
Mnoge ljude muči pitanje šta se zapravo radi sa čuvarkućom od prošlog Uksrsa, kao i zašto je čuvamo svih 12 meseci
CRKVA OBELEŽAVA TRI SV. MUČENICE: Izgovorite danas ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 16. aprila po crkvenom, a 29. aprila po gregorijanskom kalendaru
Da li nekršteni ljudi mogu da odlaze u crkvu: Evo šta na to kažu sveštenici
Među pitanjima koji pokreću dileme, a koja su povezana sa religijom, nalazi se i dilema da li bi ljudi koji se nisu krstili trebalo da idu u crkvu. Šta o tome kažu sveštenici?
STRASNA NEDELJA Poslednja i NAJSTROŽA nedelja posta je pred nama, evo šta NIKAKO NE TREBA RADITI
Strasna nedelja, poznata i kao Stradalna ili Velika nedelja, je poslednja nedelja Vaskršnjeg posta. Naziv “strasna” ova nedelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.
PUT SVETOG VASILIJA Rođenje i život jednog od najvoljenijih srpskih SVETITELJA, od Mrkonjića do Ostroga (FOTO)
Kada se iz pravca Mostara krene ka Trebinju, put će vas navesti kroz selo Mrkonjići. Mrkonjići su okićeni stablima najslađih smokava i narova koje ste ikada probali, ali pored toga, ono po čemu su Mrkonjići čuveni jeste to da je upravo tu rođen verovatno najomiljeniji i najpoštovaniji svetac naših prostora, naime ovde je rođen Sveti Vasilije Ostroški, čudotvorac.
Komentari(0)