U NJENU NESTVARNU LEPOTU ZALJUBIO SE KNEZ MIHAILO, A SMRT JE STIGLA PRERANO: Tragična priča srpske princeze!
Svi koji su ikada posetili porodičnu grobnicu dinastije Karađorđević ispod crkve Svetog Đorđa na Oplencu, verovatno su bili iznenađeni kada su, među imenima Aleksandar, Petar, Đorđe, Jelisaveta, Zorka ili Jelena, videli i jedno prilično neobično - Kleopatra. Ko je bila ova srpska princeza originalnog imena i kakva je bila njena sudbina?
Knez Aleksandar Karađorđević, Karađorđev sin, i kneginja Persida imali su desetoro dece, od kojih je četvoro umrlo u detinjstvu i ranoj mladosti. Ipak, ni deca koja su preživela nisu imala lak život. Naročito je tragična bila sudbina druge Aleksandrove ćerke, princeze neobičnog imena - Kleopatra Karađorđević.
Kleopatra Karađorđević bila je drugo dete (i druga ćerka) kneza Aleksandra Karađorđevića i kneginje Perside, sestra kralja Petra I.
Rođena je 1835. godine u Vlaškoj, gde je porodica živela u to vreme. U Srbiju su došli oktobra 1839. kada je njen otac, Karađorđev sin, postao ađutant kneza Mihaila Obrenovića.
Obrazovana princeza
Aleksandra Karađorđevića su ustavobranitelji izabrali za kneza Srbije 1842. godine, a dve godine kasnije porodica se preselila u dvor (današnji Stari dvor, tj. Skupštinu grada Beograda), piše Istorijski zabavnik.
I tako se sedmogodišnja princeza Kleopatra obrela na dvoru, okružena sjajem i glamurom, ali i u epicentru političkih dešavanja u tadašnjoj Srbiji.
Kleopatra je odrastala sa dve godine starijom sestrom Poleksijom, za koju je bila veoma vezana. Kada su devojčice napunile 10 i 12 godina, postavilo se pitanje njihovog obrazovanja.
Iako u ono vreme nije bilo neobično da se ženska deca uče samo kućnim poslovima i osnovima lepog ponašanja, knez Aleksandar je za svoje ćerke želeo nešto više.
Na preporuku Ilije Garašanina i Jovana Hadžića, Kleopatri i Poleksiji je za privatnog učitelja izabrao Matiju Bana, jednog od najučenijih dubrovačkih Srba, koji je zbog toga specijalno iz Carigrada doputovao u Srbiju.
Kleopatra je bila ljubav kneza Mihaila?
I tako je princeza Kleopatra postala jedna od najučenijih žena tog doba u Srbiji. Savremenici su pričali da je bila veoma lepa, ali tiha i povučena.
Češki kompozitor i pijanista Alojz Kalauz koji je tih godina boravio u Beogradu, za Kleopatrin 15. rođendan je komponovao pesmu "Što se bore misli moje" na reči koje je napisao knez Mihailo Obrenović.
Sredinom pedesetih godina 19. veka numeru je ponovo komponovao Kornelije Stanković i ta pesma je za vreme druge vlade kneza Mihaila redovno izvođena na balovima u Beogradu.
O tome da li su između kneza Mihaila i princeze Kleopatre postojale neke simpatije ili čak i ljubav koja bi mogla da zauvek pomiri dinastije Karađorđevića i Obrenovića i danas se raspravlja. Kako bilo, Kleopatra se 1855. godine udala za Milana Petronijevića, sina uglednog srpskog političara i bivšeg predsednika vlade Avrama Petronijevića.
Ipak, bračna sreća nije bila dugog veka. Već bolesna (iako danas sa sigurnošću ne znamo od čega, najverovatnije je u pitanju bila tuberkuloza), Kleopatra je ubrzo pala u postelju i umrla pet meseci kasnije u banji Glajhenberg u Štajerskoj, gde je bila na lečenju. Bio je 1. jul 1855. godine.
Sahranjena je u porodičnoj grobnici u Topoli, kasnije u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu. Imala je samo 20 godina.
(b92)
PREDVIDEO TAČAN SAT SVOJE SMRTI: Laza Lazarević izdahnuo na neverovatan način
Laza Lazarević, poznati srpski pisac i lekar, ostavio je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti i medicini. NJegov životni put i književni rad predstavljaju zanimljivu priču o talentu, predanosti i ličnoj tragediji.
DA LI SMO MANJE DOBRI LJUDI I VERNICI AKO NE IDEMO U CRKVU? Ljudi smatraju da imaju Boga u duši, ali 1 je sigurno
Da li smo manje dobri vernici ako ne idemo u crkvu? Otac Sergej Fejzulin dao je odgovor.
MIHAJLO SE POTURČIO I POSLE SUNEĆENJA UZEO IME OMER: Preko noći je postao NAJOPASNIJI POTURICA "U meni kuca srce SRBINA"
Omer Paša Latas preminuo je 18. aprila davne 1871. godine, u narodu je ostao upamćen kao poslednji poturica
ŠTA ZNAČI KAD SE DETE KRSTI NA OSTROGU: 1 pravilo se STROGO pošuje ili će vas ODBITI, a zbog OVOG poznati tamo hrle
Krštenje u manastiru Ostrog je poseban doživljaj, a jedna žena iz Srbije podelila je svoje predivno iskustvo
NIJE IMAO NI KAP SRPSKE KRVI, ALI JE SVE ŽRTVOVAO ZA SRBIJU! Na kraju svakog ručka govorio je: Živela velika Srbija! (VIDEO)
Rođen je u Šapcu 1. marta 1891. godine u porodici imućnog jevrejskog lekara Josifa Vinavera, koji je u ovaj gradić u Mačvi došao iz Poljske i doneo rendgen aparat, pa ga učinio prvim rendgenološkim centrom na Balkanu
Komentari(0)