Prema starim verovanjima svako dvorište treba da ima ovo drvo: Simbol je života i zdravlja
Naši stari verovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su nasledili o njima
Postoji verovanje da na krov kuće treba staviti čuvarkuću, ili peruniku, jer navodno štite od udara groma.
Bagrem ne valja saditi blizu kuće, govore verovanja, a interesantna činjenica je i da se on nekada zvao nerod. Isto tako bagrem ne treba kalemiti.
Ako se neko drvo osušilo ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, vreme je da, prema verovanjima, preuredite vaše dvorište i posadite biljke koje su poštovali naši preci. Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvetnice.
Možda vas zanima:
NARODNA VEROVANJA ZA MESEC MAJ: Prema crkvenom tumačenju naziva se carski, a pojedini običaji se poštuju vekovima
Mnogi običaji se prema narodnim verovanjima vezuju za mesec maj, a u nastavku teksta saznajte koji su to.
Naši preci nikada NISU BACALI OVE STVARI: Verovali su da će NAVUĆI BEDU u kuću
Stara narodna verovanja, koje mnogi ljudi i dalje poštuju, kažu da određene predmete iz kuće nikako ne bi trebalo da bacate
Možda vas zanima:
NARODNA VEROVANJA ZA MESEC MAJ: Prema crkvenom tumačenju naziva se carski, a pojedini običaji se poštuju vekovima
Mnogi običaji se prema narodnim verovanjima vezuju za mesec maj, a u nastavku teksta saznajte koji su to.
Naši preci nikada NISU BACALI OVE STVARI: Verovali su da će NAVUĆI BEDU u kuću
Stara narodna verovanja, koje mnogi ljudi i dalje poštuju, kažu da određene predmete iz kuće nikako ne bi trebalo da bacate
Možda vas zanima:
NARODNA VEROVANJA ZA MESEC MAJ: Prema crkvenom tumačenju naziva se carski, a pojedini običaji se poštuju vekovima
Mnogi običaji se prema narodnim verovanjima vezuju za mesec maj, a u nastavku teksta saznajte koji su to.
Naši preci nikada NISU BACALI OVE STVARI: Verovali su da će NAVUĆI BEDU u kuću
Stara narodna verovanja, koje mnogi ljudi i dalje poštuju, kažu da određene predmete iz kuće nikako ne bi trebalo da bacate
Često se navodi da je najlepši ukras za dvorište hrast lužnjak, jer je njegova krošnja lepo razgranata i pravi „debeo“ hlad. Takođe, hrastu lužnjaku prija i blizina vode.
Vrba je u vreme kada su kažnjavana deca nazivana „Mirko“, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju deca rečima „rasti kao vrba“. Za koru vrbe važi da je lekovita za prehladu.
Glog je žilav, a listopadni žbun može da bude beo, crn ili crven. Bobice gloga se beru kada sazru i od njih se prave džemovi, čaj, sok… Glog je idealan da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sadnje treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cveta u proleće, a zrele plodove daje u jesen. Njime se kite kuće za veliki srpski praznik, Đurđevdan, veruje se da je on simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje deci da pojedu drenov cvet da bi bili, otporna na bolesti, pišu Novosti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jede se pre Petrovdana. Srbi su oduvek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smeo da ih seče. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu.
Srbi su gajili šljivu još u staroj postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
MANASIJA Najlepši DRAGULJ SRPSKE KULTURE i nezaobilazno mesto da se vidi kakva smo SILA bili!
Manastir Manasija ili Resava, je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“. Nalazi se na oko 30 kilometara od auto-puta Beograd–Niš, blizu Despotovca.
Molitva za pokajanje: Izgovorite ove reči naglas i očistite dušu od grehova
Veruje se da molitva za opraštanje grehova ima veliku moć.
Na hiljade i hiljade ljudi tokom noći i dana čekalo da se pokloni moštima čudotvorca Svetog Vasilija Ostroškog, mnogi su do manastira u steni došli peške
Nestvarne slike ispred velike svetinje
ZVALI SU GA SRPSKI ROTŠILD Kapetan Miša, čovek čiju imovinu naslednici nisu umeli da sačuvaju
Miša Anastasijević, poznat i kao kapetan Miša, bio je srpski titularni major, veliki trgovac, srpski rodoljub, učitelj i dobrotvor.
KAKO JE TOŠIN BUNAR DOBIO IME: Jednom prilikom je usnio Svetog Nikolu, koji mu je rekao...
Za dva veka postojanja, samo je jednom menjala ime, i to tokom nemačke okupacije
Komentari(0)