3 JELA KOJA SU STALNO DORUČKOVALI SREDNJEVEKOVNI SRBI: Veruje se da su zbog te hrane bili ZDRAVI LJUDI sa puno snage
Srbi su oduvek voleli dobro da pojedu i popiju, ali je isto tako i siromaštvo bilo sastavni deo njihovih života. Upravo ono je iznedrilo veliki broj jela koja su "malo za oči, mnogo za telo".
Doručak starih Srba obično se sastojao od supa i kaša od raži, ovsa i ječma. One su se pripremale na vodi ili eventualno sa malo mleka (ako se imalo). U njih su dodavane biljke kao začini mada, generalno, povrće nije bilo "na ceni”.
U ovaj "čorbuljak" za praznik bi se ubacio i po komad mesa. Druga "varijanta" tradicionalnog doručka "običnog Srbina" uključivala je hleb... mnogo hleba!
Cicvara
Za izradu ovog starog jela potrebna vam je voda, mleko, sir (ili kajmak), kukuruzno brašno i malo soli. Mleko i voda se prokuvaju, pa se u to doda sir i smesa se ostavi da ponovo prokuva. Onda se temperatura smanji i u to sipa kukuruzno brašno i sve se ostavi da se krčka na tihoj vatri oko 10-ak minuta.
Kada se pomene stari hleb većina prvo pomisli na proju i kukuruzni hleb. Istina je da su ova testa othranila Srbe, ali pre otkrića Amerike na ovim prostorima nije bilo kukuruza, pa se u srednjovekovnoj Srbiji hleb mesio od "sumješice" i "suražice" - mešavine pšenice, ječma i raži. U teškim (i gladnim) vremenima, jeo se i ovas koji je inače služio za ishrnu konja. Ispečen hleb se nikada nije bacao već se jeo po nekoliko dana, pa i nedelja.
Popara
Za poparu vam treba stari hleb, kajmak i sir, voda i so (neko stavlja i mleko). Posoljena voda se kuva dok ne proključa, pa se u nju doda mleko (ko stavlja) i stari hleb. Smesa se promeša i ostavi na tihoj vatri, pa kad hleb nabubri u to se doda sir i kajmak i sačeka se da se oni lepo istope.
Ko je imao stoku (a onda je već spadao u malo bogatiji sloj) za doručak je koristio mnogo mlečnih proizvoda. Osim mleka (kravljeg ili kozijeg) jele su se i prerađevine - sir i naravno, kajmak. Kajmak je inače jedan od retkih autohtono srpskih jela iako je sama reč turskog porekla. Pre dolaska ovih osvajača na naše prostore, Srbi su koristili drugi, mnogo stariji naziv - skorup.
Kačamak
Kačamak je tradicionalni srpski doručak za koji vam treba kukuruznog brašna, vode, soli, kajmaka i tvrdog sira. Voda se proključa i onda se u nju, na sredinu posude sipa kukuruzno brašno. Ne treba mešati već pustiti da se formira "osrtvo" od brašna u vodi. Zatim, tankom oklagijom ili varjačom smesa se izdubi na sredini kako bi se tu formirao otvor. Brašno se posoli po površini i sve se ostavi da vri oko 25 minuta.
Nakon toga, voda se odlije u drugi sud, a preostala smesa se snažno meša varjačom dok se ne ujednači. Izmešani kačamak poravnajte u loncu i vratite kratko na vatru. Kada smesa pođe naviše, sklonite sa šporeta i izručite testo na pripremljenu podlogu. Dok se kačamak hladi rastopite kajmak (ili eventualno maslac) i izdrobite sir u posebnu posudu. Jačim koncem secite tanke slojeve kačamaka i ređajte ih u činiju, prelivajte kajmakom i sirom dok ne potrošite sve. Poslednji sloj pospite sirom.
ŠTA ZNAČI KAD SE DETE KRSTI NA OSTROGU: 1 pravilo se STROGO pošuje ili će vas ODBITI, a zbog OVOG poznati tamo hrle
Krštenje u manastiru Ostrog je poseban doživljaj, a jedna žena iz Srbije podelila je svoje predivno iskustvo
NIJE IMAO NI KAP SRPSKE KRVI, ALI JE SVE ŽRTVOVAO ZA SRBIJU! Na kraju svakog ručka govorio je: Živela velika Srbija! (VIDEO)
Rođen je u Šapcu 1. marta 1891. godine u porodici imućnog jevrejskog lekara Josifa Vinavera, koji je u ovaj gradić u Mačvi došao iz Poljske i doneo rendgen aparat, pa ga učinio prvim rendgenološkim centrom na Balkanu
ZABORAVLJENI SPASILAC SRPSKE ISTORIJE: Ono što je on uradio tokom bombardovanja 6. aprila MORA DA UĐE U SVE UDŽBENIKE
Mnogo je nepravedno zaboravljenih i stradalih Srba u prošlosti. Njihova imena današnjim generacijama malo znače, a njihovi podvizi uglavnom su nepoznati ili se prepričavaju na nivou urbanih legendi. Ipak, po veličini podviga i kasnije nepravde koja mu je učinjena jedno ime se naročito ističe - ono profesora i prote Radoslava Grujića.
KAKO JE VOJVODA RADOMIR PUTNIK DOBIO SVOJE NEOBIČNO PREZIME: Nakon ovoga, prenosilo se s kolena na koleno!
O njegovoj vojničkoj karijeri zna se mnogo, ali je poreklo njegovog prezimena manje poznato
UTVRĐENJE GRADINA "Gradila ga prokleta Jerina", fascinantni prizori na vrhu Jelice
Čačak / Lučani - Na jednom od vrhova planine Jelice iznad Čačka, u ataru dragačevskog sela Grab, već stolećima nemilosrdnom zubu vremena, nadmoćnim silama prirode i ljudskom nemaru, odoleva utvrda Gradina. Uzdižući se na planinskom vrhu već zaboravljenog naselja Jeljen, ova legendama obavijena utvrda i dan-danas čuva predanje da je tu „grad gradila prokleta Jerina“, žena Đurđa Brankovića. Prvi iskop na ovom arheološkm nalazištu urađen je pre tačno 40 godina.
Komentari(3)
Ivan Zgrozeni
12.08.2023 11:28
Bogdan
12.08.2023 16:18
Kakve gluposti 2/3 "srednjovekovna" jela u Srbiji po ovome sadrže kukuruz, koji u srednjem veku naravno nije ni postojao u Evropi. Kakva vlast, takvi i mediji i članci...
Bravo
13.08.2023 22:01
Kukuruz u srednjem veku imali Srbi. Bravo. Ma ko to laze ceo svet da je kukuruz sa otkrivenjem američkog kontinenta stigao u evropu.
Dakle, Nije "kajmak" nego skorup. Ali I dalje u testu nastavljate sa da nas turcite.