Bez poznavanja njenog slojevitog sadržaja razumevanje srpske istorije i kulture bilo bi nepotpuno
Kosovo je jedna od ključnih reči srpske kulture i srpske jezičke slike sveta. Bez poznavanja njenog slojevitog sadržaja, razumevanje srpske istorije i kulture je nepotpuno.
Reč Kosovo potiče od slovenske reči kos, koja označava ime za vrstu crne ptice. Postoje naučni dokazi da je postojalo mesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Albanski naziv Kosova (ili Kosovë) je albanizovana slovenska reč Kosovo. Albanci za pticu kos nemaju odgovarajuću reč.
Ovo je poznato dobrom delu javnosti kao i svakome koga interesuje značenje reči Kosovo. Ima, međutim, nešto drugo što reči Kosovo daje posebnu vrednost i smisao, a što se odnosi na asocijacije koje reč Kosovo izaziva kod Srba.
Možda vas zanima:
NEĆE MOĆI Manastir Dečani posedovao 700 hektara zemlje, Albanci hteli da im uzmu i 24 preostala, evo šta se desilo
Manastir Visoki Dečani je srednjovjekovni srpski pravoslavni manastir i zadužbina kralja Stefana Dečanskog. Nalazi se na Kosovu, 12 km južno od grada Peći. Glavni neimar pri gradnji manastira bio je majstor Vito Kotoranin.
OVO JE NAJSTARIJA SRPSKA KLETVA, BAČENA JE NA KOSOVU: Mnogi veruju da Srbi nikada nisu "skinuli" jezivo prokletstvo
Evo koja je najstarija srpska kletva i zbog čega je ujedno i najstrašnija.
Možda vas zanima:
NEĆE MOĆI Manastir Dečani posedovao 700 hektara zemlje, Albanci hteli da im uzmu i 24 preostala, evo šta se desilo
Manastir Visoki Dečani je srednjovjekovni srpski pravoslavni manastir i zadužbina kralja Stefana Dečanskog. Nalazi se na Kosovu, 12 km južno od grada Peći. Glavni neimar pri gradnji manastira bio je majstor Vito Kotoranin.
OVO JE NAJSTARIJA SRPSKA KLETVA, BAČENA JE NA KOSOVU: Mnogi veruju da Srbi nikada nisu "skinuli" jezivo prokletstvo
Evo koja je najstarija srpska kletva i zbog čega je ujedno i najstrašnija.
Možda vas zanima:
NEĆE MOĆI Manastir Dečani posedovao 700 hektara zemlje, Albanci hteli da im uzmu i 24 preostala, evo šta se desilo
Manastir Visoki Dečani je srednjovjekovni srpski pravoslavni manastir i zadužbina kralja Stefana Dečanskog. Nalazi se na Kosovu, 12 km južno od grada Peći. Glavni neimar pri gradnji manastira bio je majstor Vito Kotoranin.
OVO JE NAJSTARIJA SRPSKA KLETVA, BAČENA JE NA KOSOVU: Mnogi veruju da Srbi nikada nisu "skinuli" jezivo prokletstvo
Evo koja je najstarija srpska kletva i zbog čega je ujedno i najstrašnija.
Kosovo je jedna od ključnih reči srpske kulture i srpske jezičke slike sveta. Bez poznavanja njenog slojevitog sadržaja razumevanje srpske istorije i kulture bilo bi nepotpuno. Reč Kosovo je po značenju teritorije, stanovništa i načičkanih pravoslavnih srpskih svetinja na njemu „najskuplja srpska reč“, kratko je i poetski napisao veliki srpski pesnik Matija. Ali je interesantno koje sve asocijacije, pa i emocije, izaziva imenica Kosovo.
Veliki srpski lingvista i slavista, akademik dr Predrag Piper, istražio je asocijacije koje izaziva reč Kosovo i objavio ih u naučnom radu „Reč Kosovo i njene verbalne asocijacije u srpskom jeziku“.
– Postoji mnogo načina na koje se može tražiti odgovor na pitanje šta Srbi misle o Kosovu. Jedan od njih jeste analiza verbalnih asocijacija. Svaka reč povezana je u čovekovom znanju jezika i sveta s mnogim drugim rečima i izrazima. Neke od tih veza su vrlo čvrste, neke su, naprotiv, slabije ili vrlo slabe, što zavisi i od pojedinca, i od naroda, odnosno od jezika, kulture, istorijskih okolnosti i niza drugih činilaca – kaže Piper.
Za reč Kosovo, prema Piperovom istraživanju, dobijeno je 237 različitih asocijacija od 800 ispitanika, od kojih 32 ispitanika nisu navela asocijaciju ili su je nečitko napisala. Od 800 ispitanika 173 bili su muškog pola, a 627 ženskog, 484 sa humanističkih fakulteta, 136 sa drugih fakulteta, a 180 iz srednjih škola. Od ispitanika se nije tražilo da upišu ime, prezime i nacionalnost.
Ispitanici u sprovedenom istraživanju uglavnom reprezentuju onaj deo mlade populacije u Srbiji koji, s obzirom na uzrast i obrazovanje, po prirodi stvari dobija sve aktivnije mesto u srpskom društvu, a u bližoj budućnosti treba da ima i vodeće mesto u njemu.
Ma šta neko pretpostavljao o mogućim asocijacijama neke reči, ma koliko imao razvijenu intuiciju, ne bi mogao toliko egzaktno i dokumentovano opisati mesto te reči u mreži verbalnih asocijacija, koliko je to moguće učiniti u formi asocijativnog rečnika.
Prema istraživanju dr Predraga Pipera imenica Kosovo ima mnogo asocijativnih značenja od kojih su najčešća: Metohija, rat, Kosovski boj, Kosovo Polje, Vidovdan, vojska, bombardovanje, bitka, bol, veliki poraz, mit, na nebu, naše, mir, božur, devojka, grob…
Imenica Kosovo takođe asocira i na reči: Dečani, mama, deca, dika, božur, vera, jadni ljudi, domovina, izgubljen slučaj, istorija, zavičaj, zastava, izbeglice, Lazar, Banović Strahinja, barjak, Miloš Obilić, Milošević, Jugoslavija, još naše, patriotizam, Peć, Patrijaršija, područje, pokrajina, propalo, ode, teško njima, poljana, prošlost, ravno, Rugova, ruina, nasilje, zaborav, rusvaj, naše, njihovo, očaj, Sveta zemlja…
IZNENADIĆETE SE Verovanja o burmama koja kruže među Srbima
Verovanje u moć i simboliku prstena potiče još iz stare ere. Zahvaljujući idealnom obliku, obliku kruga, prsten je doživljavan kao predmet izvanrednih moći. Korišćen je u ritualima i za njega je vezivana specifična simbolika. Ipak, nijedan nije imao takvu moć, kao onaj najvažniji – venčani prsten.
ZAŠTO JE VAŽNO DA PRAVOSLAVNI HRIŠĆANI POSTE SREDOM I PETKOM? Znajte da ne radite to samo zbog SEBE, nego i zbog njih
U mnogim religijama nailazimo na pojam posta, koji zauzima veoma važno mesto u životu vernika
10 GREŠAKA POBOŽNIH LJUDI: Ove običaje smo shvatili SASVIM POGREŠNO i nikad nismo ni pomislili da grešimo
Pobožni ljudi često prave ove greške jer jednostavno smatraju da je to ispravno
KAKO JE KiM DOBILO IME? Naziv koriste samo Srbi
Kosovo i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu naše južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
"Zlatna nit" Pirotskog ćilima: Umiruća umetnost koju treba očuvati
Pirotski ćilim, čuven po svojim živopisnim bojama i jedinstvenim šarama, jedan je od najprepoznatljivijih simbola srpske kulturne baštine. Ova tradicionalna umetnost izrade ćilima, koja se prenosi s kolena na koleno, suočava se sa izazovima modernog vremena.
Komentari(0)