NARODNA VEROVANJA VEZANA ZA "BABA MARTU" Ko je bila ona i koju amajliju napraviti u ovom periodu? (FOTO)
Srbi ovaj mesec zamišljaju kao ćudljivu babu koja lako menja mišljenje - ta "baba”, zove se Marta.
Baba Marta (mitološko značenje) je pojam nastao kao personifikacija meseca marta, njegove varljive prirode i nepredvidivih meteoroloških prilika. „Baba Marta“ garantuje nevreme i kada mu nije vreme. Baba Martu srećemo kod gotovo svih slovenskih naroda.
Za „Babu Martu“ karakteristične su i „Babine huke“ (Babini ukovi). To je period kraja marta i početka aprila kada iznenada i mimo reda zaduvaju studeni vetrovi (huke) i zapada susnežica koja pravi „lapavicu“ — tečno blato sa snegom po tlu.
Poreklo reči
Ime Babe Marte nastalo je po mesecu martu, odnosno rimskom bogu rata Marsu. Oštra je i okrutna po njemu, a topla i razdragana po proleću koje najavljuje.
Možda vas zanima:
TREBA JE IMATI U NOVČANIKU Verovanja vezana za ovu biljku su ZANIMLJIVA, a njeni ZDRAVSTVENI benefiti BROJNI, pročitajte zašto
Nana (ili menta) je višegodišnja zeljasta biljka. Postoje nekoliko vrsta nane, kao što su divlja nana (ili divlja menta), pitoma nana (mentha piperita), poljska nana (mentha arvensis), jabukova menta (mentha suaveolens) i barska nana (mentha aquatica). Ovim biljkama je zajednički veoma jak miris na mentol.
NAJSTARIJA NARODNA VEROVANJA: Mnogi SRBI jedno pravilo strogo poštuju da bi izbegli NESREĆU
Najstarija narodna verovanja duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji i mnogi ih strogo poštuju.
Možda vas zanima:
TREBA JE IMATI U NOVČANIKU Verovanja vezana za ovu biljku su ZANIMLJIVA, a njeni ZDRAVSTVENI benefiti BROJNI, pročitajte zašto
Nana (ili menta) je višegodišnja zeljasta biljka. Postoje nekoliko vrsta nane, kao što su divlja nana (ili divlja menta), pitoma nana (mentha piperita), poljska nana (mentha arvensis), jabukova menta (mentha suaveolens) i barska nana (mentha aquatica). Ovim biljkama je zajednički veoma jak miris na mentol.
NAJSTARIJA NARODNA VEROVANJA: Mnogi SRBI jedno pravilo strogo poštuju da bi izbegli NESREĆU
Najstarija narodna verovanja duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji i mnogi ih strogo poštuju.
Možda vas zanima:
TREBA JE IMATI U NOVČANIKU Verovanja vezana za ovu biljku su ZANIMLJIVA, a njeni ZDRAVSTVENI benefiti BROJNI, pročitajte zašto
Nana (ili menta) je višegodišnja zeljasta biljka. Postoje nekoliko vrsta nane, kao što su divlja nana (ili divlja menta), pitoma nana (mentha piperita), poljska nana (mentha arvensis), jabukova menta (mentha suaveolens) i barska nana (mentha aquatica). Ovim biljkama je zajednički veoma jak miris na mentol.
NAJSTARIJA NARODNA VEROVANJA: Mnogi SRBI jedno pravilo strogo poštuju da bi izbegli NESREĆU
Najstarija narodna verovanja duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji i mnogi ih strogo poštuju.
Mitološka prošlost
Možda vas zanima:
TREBA JE IMATI U NOVČANIKU Verovanja vezana za ovu biljku su ZANIMLJIVA, a njeni ZDRAVSTVENI benefiti BROJNI, pročitajte zašto
Nana (ili menta) je višegodišnja zeljasta biljka. Postoje nekoliko vrsta nane, kao što su divlja nana (ili divlja menta), pitoma nana (mentha piperita), poljska nana (mentha arvensis), jabukova menta (mentha suaveolens) i barska nana (mentha aquatica). Ovim biljkama je zajednički veoma jak miris na mentol.
NAJSTARIJA NARODNA VEROVANJA: Mnogi SRBI jedno pravilo strogo poštuju da bi izbegli NESREĆU
Najstarija narodna verovanja duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji i mnogi ih strogo poštuju.
Možda vas zanima:
TREBA JE IMATI U NOVČANIKU Verovanja vezana za ovu biljku su ZANIMLJIVA, a njeni ZDRAVSTVENI benefiti BROJNI, pročitajte zašto
Nana (ili menta) je višegodišnja zeljasta biljka. Postoje nekoliko vrsta nane, kao što su divlja nana (ili divlja menta), pitoma nana (mentha piperita), poljska nana (mentha arvensis), jabukova menta (mentha suaveolens) i barska nana (mentha aquatica). Ovim biljkama je zajednički veoma jak miris na mentol.
NAJSTARIJA NARODNA VEROVANJA: Mnogi SRBI jedno pravilo strogo poštuju da bi izbegli NESREĆU
Najstarija narodna verovanja duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji i mnogi ih strogo poštuju.
Legenda kaže da se ona prvi put razgnevila kada joj je rimski kralj Numa Pompilije oduzeo mesto prve dame u kalendaru, dodavši ispred nje još dva meseca. Od tada je, ta uvređena starica, postala vrlo ćudljiva. Čas se u njoj budi ratni duh boga Marsa, pa se tako sveti šaljući na zemlju hladnoću, čas svojim toplim osmehom donosi prolećnu radost.
Narodna verovanja
Prema narodnom verovanju, Baba Marta je oličenje proleća, ponovnog rađanja, novih zamisli i neophodnosti sklada u prirodi i životu ljudi. Kad toga nema, ona na zemlju pošalje sneg da opomene ljude kako treba da pripaze na ponašanje.
Prema drugom predanju Deda Sečko (januar) se zaljubio u Baba Martu pa joj je u znak ljubavi, poetično slao pahulje da njima okiti svoj prolećni dom.
Kako god Baba Marta je prilično nepredvidiva, baš kao i ovo vreme sada.
Postoji i verovanje da je Ana Perena, rimska boginja dugovečnosti, zdravlja, obilja i regeneracije koja je u svom mesecu martu, kada je slavljena, pozivala na veliko spremanje, čišćenje radi pripreme za novi životni ciklus.
Dakle Ana Perena, starica, simbol novog početka, darežljiva ali i sklona prevarama je kroz narodne priče i tradiciju postala „Baba Marta“.
Bila je darežljiva, pravila je divne kolače i obično ih je poklanjala siromašnim Rimljanima. Bila je starica, prilično duhovita i sklona raznim šalama i podvalama.
Jednom prilikom, kada se Mars požalio da ne može nikako da zavede boginju Minervu, Ana Perena mu je obećala pomoć. Rekla je Marsu gde da dođe u određeno vreme i da će ga tamo čekati Minerva. Ana Perena se preobukla, stavila veo na glavu i sačekala Marsa, koji zaslepljen strašću nije ni primetio koga ljubi, dok Ana Perena nije počela da se smeje.
Običaji i Baba Marta
Koreni mita o Baba Marti zalaze veoma duboko u istoriju. Mart je bio mesec kada su muškarci, posle zimskog sna, često kretali u vojne pohode.
Žene, nesrećne i uplašene za svoje muževe, pravile su male vunene figure kao amajlije protiv zlih duhova. Lutkice su ujedno imale zadatak da umilostive Baba Martu kako ne bi često menjala raspoloženje.
Martenice
Taj običaj i danas se zadržao kod Bugara, ali i na jugu Srbije. Sem što celog prvog dana marta ne skidaju osmeh s lica, Bugari jedni drugima daruju vunene narukvice ili lutkice koje prema martu i nose ime – „martenice”.
Po običaju „martenica” se pravi od belog i crvenog vunenog kanapa, pa na taj način označava belinu snega koji odlazi sa zimom i tople crvene sunčeve zrake koji najavljuju dolazak proleća.
Takođe, prema verovanjima, bela boja čini život dužim, dok crvena štiti od bolesti. Ponekad „martenica” može da bude ukrašena perlama, zlatnim novčićima, zmijskim zubima ili raznobojnim končićima okačenim o krajeve niti.
Oni veruju da će, ako celog marta budu nosili „martenice”, imati zdravu i uspešnu godinu. Štaviše, njima kite i kućne ljubimce, ulazna vrata, a na selu domaće životinje, vinograde, voćnjake…
„Martenice” se nose sve dok ne počnu da se javljaju prvi znaci proleća – pupoljci, rode, laste…
Rituali skidanja martenica su različiti. Običaj je da se odabere jedan dan od 1. do 22. marta, i zavisno od toga kakav će biti taj dan takva će biti i cela godina – ako je sunčan dan godina će biti uspešna, a ako je ružno vreme takva će nam i čitava godina biti.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Komentari(0)