"ČESTITAM GOSPOĐICE, UŠLI STE U PAKAO": Bila je 1. žena DOKTOR NAUKA u SRBIJI, a zbog bolnog razloga danas nema ni GROB
Ksenija Atanasijević bila je prva žena doktor nauka u Srbiji, a njena životna priča protkana je neverovatnim detaljima.
Godine 1894. u februaru je rođena Ksenija Atanasijević, filozof i jedna od najobrazovanijih žena svog doba kod nas. Rođena je u veoma uglednoj porodici, a pretežno se družila sa pesnicima i učenim ljudima.
"Naša je sveta dužnost da ne razvejavamo i ne rasparčavamo svoju duhovnu tekovinu. Jer, makoliko jada i udaraca da je čovek primio i podneo, on je pobednički isplivao iz svih mutnih vrtloga života, ako je uspeo da održi neoštećenu svoju individualnost i da u potpunosti spase svoja unutrašnja važenja. A najveće je postignuće umreti sa svešću da se pod teretom postojanja nismo slomili." (Ksenija Atanasijević, "Smisao i vrednost egzistencije")
Posebno se bavila filozofijom morala i položajem žena. Njeni prvi radovi bili su iz književnosti. Sa najvišim ocenama diplomirala je 1920. na Beogradskom univerzitetu, na grupi za čistu filozofiju sa primenjenim filozofskim disciplinama i klasičnim jezicima, a potom odlazi na jednogodišnje postdiplomske studije u Pariz, piše nationalgeographic.rs.
Doktorsku tezu "Brunovo učenje o najmanjem" odbranila je 20. januara 1922, takođe sa najvišom ocenom i tako postala prva žena u Srbiji koja je stekla titulu doktora nauka na Beogradskom univerzitetu, a potom i prva žena docent i prva žena vanredni profesor kod nas.
Prokrčila je put svim budućim ženama univerzitetskim profesorima u našoj zemlji, ali kada je počela da predaje na Filozofskom fakultetu već na prvoj sednici kojoj je prisustvovala Tihomir Đorđević joj je rekao: "Čestitam gospođice, ušli ste u pakao!".
Svojim predavanjima iz filozofije izazivala je divljenje i poštovanje studenata, ali je baš time zasmetala kolegama i na kraju, zahvaljujući spletkama i podmetanjima, udaljena je sa Univerziteta.
Iako je ostala bez posla i prihoda nije odustala od svog rada, od društvenog aktivizma, pisanja i bavljenja filozofijom. Nakon udaljavanja sa Univerziteta radila je u Ministarstvu prosvete, zatim u Univerzitetskoj i Narodnoj biblioteci Srbije.
Bila je među prvima u našoj sredini, a i u Evropi, koji su pisali protiv nacionalsocijalizma i osuđivali progon Jevreja.
Njena bibliografija ima više od 450 jedinica, a prevođena je na nemački, francuski, holandski, bugarski, češki... Iako u domovini nije dobila nijedno društveno priznanje još kao mlada naučnica proglašena je za počasnu građanku Atine, a 1939. odlikovana je u Bugarskoj.
U svojoj biografiji 1972. kaže o sebi, u trećem licu jednine: "Piše ono što joj se čini da treba još da kaže. Više od svega, želi da zlo u čoveku i u svetu postane manje."
Preminula je 1981. godine u Beogradu. Sahranjena je na Novom groblju.
Kako nije imala potomstvo i bliske srodnike, nije bilo nikoga ko bi osećao potrebu da plaća godišnju naknadu za održavanje njenog grobnog mesta. Nekoliko godina nakon smrti, njeni posmrtni ostaci su ekshumirani i pohranjeni u masovnoj grobnici bezimenih i zaboravljenih. Ksenija Atanasijević od tada nema grob. Uspomena na nju ostala je u sećanju i mislima malog broja njenih sunarodnika.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
SLAVIMO POJAVU ČASNOG KRSTA U JERUSALIMU: Ovo su običaji
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave pojavu časnog krsta u Jerusalimu
IZNENADIĆETE SE Verovanja o burmama koja kruže među Srbima
Verovanje u moć i simboliku prstena potiče još iz stare ere. Zahvaljujući idealnom obliku, obliku kruga, prsten je doživljavan kao predmet izvanrednih moći. Korišćen je u ritualima i za njega je vezivana specifična simbolika. Ipak, nijedan nije imao takvu moć, kao onaj najvažniji – venčani prsten.
ZAŠTO JE VAŽNO DA PRAVOSLAVNI HRIŠĆANI POSTE SREDOM I PETKOM? Znajte da ne radite to samo zbog SEBE, nego i zbog njih
U mnogim religijama nailazimo na pojam posta, koji zauzima veoma važno mesto u životu vernika
10 GREŠAKA POBOŽNIH LJUDI: Ove običaje smo shvatili SASVIM POGREŠNO i nikad nismo ni pomislili da grešimo
Pobožni ljudi često prave ove greške jer jednostavno smatraju da je to ispravno
KAKO JE KiM DOBILO IME? Naziv koriste samo Srbi
Kosovo i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu naše južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
Komentari(0)