PORAZ KOD KAČANIKA Na današnji dan desila se bitka koja je pokrenula Prve seobe Srba
Austrijska vojska i srpski ustanici poraženi su u bici kod Kačanika 2. januara 1690. godine.
Velika seoba Srba odigrala se početkom 1690. godine, tokom Velikog bečkog rata, koji je trajao od 1683. do 1699. godine i završio se mirom u Sremskim Karlovcima.
Savez hrišćanskih sila i Sveta liga (Sveto rimsko carstvo, Poljska, Rusija i Mletačka republika) ratovali su protiv Osmanskog carstva. Rusko carstvo je pristupilo Svetoj ligi 1687. godine što je imalo za posledicu uzdanje pravoslavnih naroda u rusku pomoć.
Austrijska vojska je uspešno ratovala, oslobodila je Ugarsku, Srbiju i prodrla do Makedonije. Beograd je austrijska vojska zauzela 6. septembra 1688. godine i car Leopold je pozvao narode Osmanskog carstva da se priključe njegovoj vojsci i da će im on jemčiti prava i slobode.
Možda vas zanima:
MUZEJ MARCIPANA U MAĐARSKOJ DRŽE SRBI Najstariji deo Sentandreje je oko Beogradske crkve, koja je podignuta 1521. godine, od strane srpskih izbeglica iz Beograda (VIDEO)
Sentandreja je grad u Mađarskoj. Nalazi se oko 20 km severozapadno od Budimpešte na desnoj obali jednog od rukavaca Dunava (Sentandrejski Dunav). Grad je poznat po muzejima, galerijama i umetnicima.
PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)
U XII veku, tu se nalazila kapija romejskog (vizantijskog) kastela, u sklopu njegovog bedema, manja, uvučena, savršeno prilagođena potrebama odbrane utvrđenja.
Možda vas zanima:
MUZEJ MARCIPANA U MAĐARSKOJ DRŽE SRBI Najstariji deo Sentandreje je oko Beogradske crkve, koja je podignuta 1521. godine, od strane srpskih izbeglica iz Beograda (VIDEO)
Sentandreja je grad u Mađarskoj. Nalazi se oko 20 km severozapadno od Budimpešte na desnoj obali jednog od rukavaca Dunava (Sentandrejski Dunav). Grad je poznat po muzejima, galerijama i umetnicima.
PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)
U XII veku, tu se nalazila kapija romejskog (vizantijskog) kastela, u sklopu njegovog bedema, manja, uvučena, savršeno prilagođena potrebama odbrane utvrđenja.
Možda vas zanima:
MUZEJ MARCIPANA U MAĐARSKOJ DRŽE SRBI Najstariji deo Sentandreje je oko Beogradske crkve, koja je podignuta 1521. godine, od strane srpskih izbeglica iz Beograda (VIDEO)
Sentandreja je grad u Mađarskoj. Nalazi se oko 20 km severozapadno od Budimpešte na desnoj obali jednog od rukavaca Dunava (Sentandrejski Dunav). Grad je poznat po muzejima, galerijama i umetnicima.
PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)
U XII veku, tu se nalazila kapija romejskog (vizantijskog) kastela, u sklopu njegovog bedema, manja, uvučena, savršeno prilagođena potrebama odbrane utvrđenja.
Prilikom prolaska kroz Srbiju, Srbi su podigli ustanak i priključili se austrijskoj vojsci 1689. godine. Pod komandom kneza Ludviga Vilhelma Badenskog osvojen je Niš septembra 1689. godine, kao i Jagodina, Paraćin, Pirot, Bela Palanka i Dragoman.
Oktobra 1689. godine austrijska vojska i srpski ustanici zauzeli su Prištinu, Prizren, Kačanik i Skoplje. Do osvajanja Prizrena broj srpskih ustanika u trupama generala Pikolominija je bio više od 20 000 pod zastavama. Tada je Francuska napala Austriju, pa se austrijska vojska povukla iz Srbije na levu obalu Dunava i Save.
Već tokom 1689. godine austrijski car Leopold I je pozvao Srbe da nasele opustele krajeve Ugarske, koje je austrijska vojska tek zauzela. Austrijska vojska i srpski ustanici poraženi su u bici kod Kačanika 2. januara 1690. godine. Na čelu je bio Pećki patrijarh Arsenije III Crnojević (slsr. Čarnoevičь), koji se već januara 1690. godine nalazio u Beogradu.
U Beogradu juna 1690. je održan crkveno-narodni sabor. Srbi su postavili zahtev o nekom svom izabraniku, episkopu Isaiju Đakoviću i poslali su ga austrijskom caru Leopoldu I i tražili su od njega da dozvoli da se nasele i da im garantuje crkveno-školsku autonomiju.
Poslao im je povelju u kojoj im dozvoljava da se nasele sve do Budima i Komorana i garantovao im je crkveno-školsku autonomiju uz uslov da oni budu austrijski vojnici. Ovom poveljom je ozakonjen položaj Srba u Ugarskoj.
Oko 37.000 srpskih porodica prešlo je u Austriju, što je najmanje 185.000 ljudi, a samo oko Prištine 360 sela je opustelo.
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Ovaj običaj Srbi jako poštuju: Evo kada se na groblje ne ide ni slučajno
Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.
JAJE ČUVARKUĆA: Ovo je JEDINO ISPRAVNO uraditi sa prošlogodišnjim
Mnoge ljude muči pitanje šta se zapravo radi sa čuvarkućom od prošlog Uksrsa, kao i zašto je čuvamo svih 12 meseci
CRKVA OBELEŽAVA TRI SV. MUČENICE: Izgovorite danas ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 16. aprila po crkvenom, a 29. aprila po gregorijanskom kalendaru
Da li nekršteni ljudi mogu da odlaze u crkvu: Evo šta na to kažu sveštenici
Među pitanjima koji pokreću dileme, a koja su povezana sa religijom, nalazi se i dilema da li bi ljudi koji se nisu krstili trebalo da idu u crkvu. Šta o tome kažu sveštenici?
STRASNA NEDELJA Poslednja i NAJSTROŽA nedelja posta je pred nama, evo šta NIKAKO NE TREBA RADITI
Strasna nedelja, poznata i kao Stradalna ili Velika nedelja, je poslednja nedelja Vaskršnjeg posta. Naziv “strasna” ova nedelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.
Komentari(0)