"PO TOME SE ZNAJU SRBIJANCI" Ova Kragujevčanka je poslednji abadžija u Šumadiji a ovako čuva tradiciju od zaborava

Lepote Srbije

13:00

Kultura 0

Kragujevčanka Slavica Božović neguje tradiciju i izrađuje narodne nošnje

"PO TOME SE ZNAJU SRBIJANCI" Ova Kragujevčanka je poslednji abadžija u Šumadiji a ovako čuva tradiciju od zaborava
Printscreen/Youtube/AlJazeeraBalkans

Kragujevčanka Slavica Božović možda je poslednja Šumadinka koja ručno izrađuje i veze muške i ženske jeleke – narodne nošnje.

U tom poslu, koji je i njen hobi, već je četiri decenije. Abadžijski zanat učila je na obuci četiri meseca po četiri sata dnevno, i još pune dve godine sama kroz intenzivni rad. To je možda i razlog što mladi neće ovo da rade. I da hoće, pitanje je ima li ko još da ih nauči. Starijih majstora ovog zanata, naime, više nema.

Slavica se u abadžijskom zanatu, koji su nekada radili samo muškarci, našla udajom u čuvenu kragujevačku opančarsku porodicu. Ova Kragujevčanka radi ženske jeleke, koji se šiju mahom od somota, u bordo, teget i zelenoj boji. Ženski jeleci vezu se uvek srmom. Takođe izrađuje i ženski libade – kraći sako, dužine do slobodnih rebara, čiji su rukavi pri dnu širi, zvonasti. Ovo je deo gradske nošnje. Takođe je vezen, a šiven je od somota.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Slavica radi i muške fermene, odnosno prsluke. Oni se šiju od čoje teget, zelene i braon boje, i vezu gajtanom mahom u crnoj boji. Fermen po ivicama – gde se kopča, pri dnu i oko rukava, ima izvezene nizove gajdana. Na nekim fermenima su dva reda gajtana, na nekima čak 10, piše ikragujevac.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

 

KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi

KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi

Kultura

12:00

3 maj, 2024

Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.

Komentari(0)

Loading