BEGENDISUVANJE PA PIJENJE, PA TEK ONDA SVADBA Veridba u Vranju se obično zaključuje nedeljom zatim ide "ISPIT" (FOTO/VIDEO)
U najviše slučajeva brak se sklapao prema sporazumu i želji roditelja, a u nekim slučajevima momak i devojka se nikada nisu ni videli. Muški celibat smatrao se ravno smrtnom slučaju
Prosidba se obavljala preko provodadžije (posrednika između momačkog i devojačkog domaćinstva). Kada devojkina porodica pristane na prosidbu, poručuje se momkovoj porodici da dođe na „pijenje.“ Veridba se obično zaključuje nedeljom ili za vreme nekog prazničkog dana, zatim ide „ispit“ pa svadba. Za proševinu i ispit, obavlja se međusobno darivanje.
U Vranju je postojao stari običaj provodadžisanja momku za neku devojku. Provodadžija se slao mladoženji, sa podacima o devojci, njenoj spremi i eventualnom nasleđu od rodovske kuće. Smatralo se da jedinac ima prednost za izbor devojke, kojom želi da se oženi. Nije se praktikovalo da mlađi brat preženi starijeg brata, a ako bi do toga došlo, obično je za to pristanak davao stariji brat.
Udovička svadba je bila uvek veoma skromna i u najviše slučajeva bez svirke i pesme. Dok se za mladoženju, koji se prvi put ženi nabavlja skupo krojeno odelo, udovac se obično venčava u svom prazničnom odelu. Kada se udovac ženi sa udovicom, obično se uzimaju ujutru pre crkvene službe.
Možda vas zanima:
SRPSKI GRAD KRIJE PRIČU O TRAGIČNOJ LJUBAVI Mesto koje odiše istorijom i kulturom na jugu naše zemlje vredno posete (FOTO)
Budući da je tako pozicioniran da se nalazio na raskršću važnih saobraćajnica u vreme turske vladavine tim područje, grad je igrao i značajnu ulogu.
Sirene na ulicama, gaženje, miraz, prodavanje mlade: Stari srpski običaji na svadbama poštuju se i danas, a za svaki od njih postoji jak razlog i velika simbolika!
Svadbarski običaji u našem narodu prepuni su religijskih, mitoloških i magijskih radnji
Možda vas zanima:
SRPSKI GRAD KRIJE PRIČU O TRAGIČNOJ LJUBAVI Mesto koje odiše istorijom i kulturom na jugu naše zemlje vredno posete (FOTO)
Budući da je tako pozicioniran da se nalazio na raskršću važnih saobraćajnica u vreme turske vladavine tim područje, grad je igrao i značajnu ulogu.
Sirene na ulicama, gaženje, miraz, prodavanje mlade: Stari srpski običaji na svadbama poštuju se i danas, a za svaki od njih postoji jak razlog i velika simbolika!
Svadbarski običaji u našem narodu prepuni su religijskih, mitoloških i magijskih radnji
Možda vas zanima:
SRPSKI GRAD KRIJE PRIČU O TRAGIČNOJ LJUBAVI Mesto koje odiše istorijom i kulturom na jugu naše zemlje vredno posete (FOTO)
Budući da je tako pozicioniran da se nalazio na raskršću važnih saobraćajnica u vreme turske vladavine tim područje, grad je igrao i značajnu ulogu.
Sirene na ulicama, gaženje, miraz, prodavanje mlade: Stari srpski običaji na svadbama poštuju se i danas, a za svaki od njih postoji jak razlog i velika simbolika!
Svadbarski običaji u našem narodu prepuni su religijskih, mitoloških i magijskih radnji
Da se star čovek, udovac, oženi smatralo se za sramotu, pogotovo ako ima odrasle sinove i kćeri. Muški celibat smatrao se ravno smrtnom slučaju, kao što se to može zaključiti iz dela Borisava Stankovića.
U vranjskom kraju postojala su ograničenja u pogledu sklapanja brakova između mladenaca. To se ispoljavalo čak i u ograničavanju sklapanja bračnih veza mladenaca stanovnika pojedinih vranjskih mahala. Npr. stanovnici nekadašnje Kovač mahale nisu sklapali brak između sebe, ali su bračne veze između Kovač i nekadašnje Pogačar mahale bile opšte.
Opšta pojava kod starih vranjanaca je bilo dovođenje neveste sa sela u grad, ali nije bilo karakteristično da devojka iz grada ode u selo za seljaka. Taj stav je bio naročito zastupljen kod imućnijih vranjskih mahala.
Obično su varoške zanatlije sklapali brakove sa devojkama iz imućnijih seoskih porodica zbog bogatog miraza koje su one davale. Pojedini trgovački slojevi vranjskog društva su sklapali brakove sa seoskim devojkama, a poznanstvo je dolazilo preko trgovačkih veza.
„Čorbadžijska“ (imućnija) porodica nije običavala da sklapa brak sa „kerpičima“ (seljacima) i „motikarima“ (varoškom sirotinjom i nadničarima).
Ako je i dolazilo do tih brakova obično bi „motikarka“ dolazila u „čorbadžijsku“ kuću, dok je seoskim mladićima mogla dopasti samo neka bogataška „izmećarka“ (sluškinja).
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
STRASNA NEDELJA Poslednja i NAJSTROŽA nedelja posta je pred nama, evo šta NIKAKO NE TREBA RADITI
Strasna nedelja, poznata i kao Stradalna ili Velika nedelja, je poslednja nedelja Vaskršnjeg posta. Naziv “strasna” ova nedelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.
PUT SVETOG VASILIJA Rođenje i život jednog od najvoljenijih srpskih SVETITELJA, od Mrkonjića do Ostroga (FOTO)
Kada se iz pravca Mostara krene ka Trebinju, put će vas navesti kroz selo Mrkonjići. Mrkonjići su okićeni stablima najslađih smokava i narova koje ste ikada probali, ali pored toga, ono po čemu su Mrkonjići čuveni jeste to da je upravo tu rođen verovatno najomiljeniji i najpoštovaniji svetac naših prostora, naime ovde je rođen Sveti Vasilije Ostroški, čudotvorac.
TRIKOVI KOJE MORATE ŠTO PRE NAUČITI: Evo kako da vam uskršnja jaja ne pucaju, a boja bude savršena
Bliže se dani kada počinje farbanje jaja. Bez obzira na tehniku koju odaberete, potrebno je da skuvate jaja tako da ne popucaju. Ako vam se to dešava, trebalo bi da primenite ove savete.
Ovo je srpska svetinja u kojoj se dešavaju čuda, u Miljkovom manastiru kod Svilajnca nalazi se posebna ikona Majke Božije (FOTO)
U živopisnom selu Gložane kod Svilajnca okružena bukovom šumom ušuškala se i velika srpska svetinja, u narodu poznatija kao Miljkov manastir.
NEMA VIŠE CICVARIĆA Svi ste čuli za čuvenu pesmu, EVO ko su ZAPRAVO BILI vladari muzičke scene MALOG PARIZA
Šabac je nekada bio poznat po kafanskoj muzici, a skoro da nije bilo čoveka koji nije čuo za muzičku porodicu Cicvarić iz šabačke Male. Bili su neizbežni na slavama, svadbama, proševinama. Nekada su svirali i dan i noć.
Moja baka Vranjanka jedinica iz čorbadžijske kuće , udala se za mog dedu stolara sa sela ali je moj deda došao kod nje u grad. E sad pošto je njegov tast a otac moje bake bio švaler i nosio poklone svojim ljubavnicama preko noći bos takoreći a na njihove oči ,oni su se vratili na selo. Bilo je ovakvih primera na pretek...