VERUJUĆI NAROD LIJE "SVETSKA" ZVONA Nijedan instrument na svetu ne proizvodi takve vibracije (FOTO/VIDEO)
Veličanstveno carsko zvono stiglo je u kruševački Manastir Svetog apostola Luke iz ruskog Sankt Peterburga.
Verujući narod sa oduševljenjem je dočekao ovo carsko zvono teško preko 13 tona i koje se čuje u rasponu od 50 kilometara. Da i Srbija ima svoj ponos najbolje dokazuje porodica Kremenović iz sela Belosavci pored Topole. To je jedino mesto u čitavom regionu na kom se već duže od dve decenije liju zvona, a do sada je iz te radionice izašlo preko 2000 zvona, a njihov zvuk čuje se na svim kontinentima.
„Zvona iz Topole zvone u Australiji, Americi, Švajcarskoj, Rusiji, čak i u Izraelu, ali se čuju i kroz celu Srbiju. Izlivali smo i zvona za skoro sve manastire na Kosovu i Metohiju. Posebna je čast kad možemo bar na neki način doprineti očuvanju svetinja“, rekao je Nemanja Kremenović vlasnik zvonare iz Belosavaca.
Iako je tehnologija napredovala zvona se rade na tradicionalan način, isto kao i pre 100 godina – u pesku, a sušenje se obavlja uz pomoć drva i ćumura. Majstori za zvona iz Topole kažu da nema razlike između pravoslavnog i katoličkog zvona i da je ono što ih određuje i razlikuje upravo zvuk.
Možda vas zanima:
Groblje postalo tesno, nema više mesta za sahranjivanje: Alaramantan problem u Topoli, jedino rešenje jesu parcele u Ljuboselu
Groblje u Topoli, smešteno podno Oplenca postalo je tesno, jer su sva grobna mesta na parcelama popunjena. Zalaganjem zaposlenih u JKSP „Topola“ izvršeno je raščišćavanje i izgradnja grobnih mesta i na sporednim, zapuštenim površinama, kako bi se podmirile aktuelne potrebe.
Vino iz Topole već godinama se služi u biznis klasi na letu za Njujork: Dragan se vratio iz Kanade i posadio retku sortu grožđa u srpskoj Toskani (FOTO)
Predeo oko Topole i Oplenca od davnina je bio prepoznatljiv po uzgajanju kvalitetne vinove loze i vrhunskih vina. Pogodna umereno kontinentalna klima i specifična konfiguracija terena pogodovale su da se najstariji žitelji ovog kraja opredele za uzgajanje sortnih loza. Prvi zapisi o vinogradarstvu ovog područja potiču iz 1432. godine u putopisu Bertrandona de la Brokijera. Grožđe i vino i danas predstavljaju simbol svakog sela ove oblasti, stoga ovaj kraj s ponosom krasi titula prestonice srpskih čokota.
Možda vas zanima:
Groblje postalo tesno, nema više mesta za sahranjivanje: Alaramantan problem u Topoli, jedino rešenje jesu parcele u Ljuboselu
Groblje u Topoli, smešteno podno Oplenca postalo je tesno, jer su sva grobna mesta na parcelama popunjena. Zalaganjem zaposlenih u JKSP „Topola“ izvršeno je raščišćavanje i izgradnja grobnih mesta i na sporednim, zapuštenim površinama, kako bi se podmirile aktuelne potrebe.
Vino iz Topole već godinama se služi u biznis klasi na letu za Njujork: Dragan se vratio iz Kanade i posadio retku sortu grožđa u srpskoj Toskani (FOTO)
Predeo oko Topole i Oplenca od davnina je bio prepoznatljiv po uzgajanju kvalitetne vinove loze i vrhunskih vina. Pogodna umereno kontinentalna klima i specifična konfiguracija terena pogodovale su da se najstariji žitelji ovog kraja opredele za uzgajanje sortnih loza. Prvi zapisi o vinogradarstvu ovog područja potiču iz 1432. godine u putopisu Bertrandona de la Brokijera. Grožđe i vino i danas predstavljaju simbol svakog sela ove oblasti, stoga ovaj kraj s ponosom krasi titula prestonice srpskih čokota.
Možda vas zanima:
Groblje postalo tesno, nema više mesta za sahranjivanje: Alaramantan problem u Topoli, jedino rešenje jesu parcele u Ljuboselu
Groblje u Topoli, smešteno podno Oplenca postalo je tesno, jer su sva grobna mesta na parcelama popunjena. Zalaganjem zaposlenih u JKSP „Topola“ izvršeno je raščišćavanje i izgradnja grobnih mesta i na sporednim, zapuštenim površinama, kako bi se podmirile aktuelne potrebe.
Vino iz Topole već godinama se služi u biznis klasi na letu za Njujork: Dragan se vratio iz Kanade i posadio retku sortu grožđa u srpskoj Toskani (FOTO)
Predeo oko Topole i Oplenca od davnina je bio prepoznatljiv po uzgajanju kvalitetne vinove loze i vrhunskih vina. Pogodna umereno kontinentalna klima i specifična konfiguracija terena pogodovale su da se najstariji žitelji ovog kraja opredele za uzgajanje sortnih loza. Prvi zapisi o vinogradarstvu ovog područja potiču iz 1432. godine u putopisu Bertrandona de la Brokijera. Grožđe i vino i danas predstavljaju simbol svakog sela ove oblasti, stoga ovaj kraj s ponosom krasi titula prestonice srpskih čokota.
„Kada vidimo zvono koje je često išarano, izgravirano urađeni fenomenalni ručni radovi, ali to mu oduzima dosta od zvuka. Najbolji zvuk se postiže kad je zvono od bronze ispolirano do visokog sjaja bez detalja na sebi“, otkriva Nemanja.
Osim zvona u livnici Kremenovića proizode se i horosi i polijeleji, a svaki od njih ima svoju priču, jer dva horosa nikad nisu ista.
„Ako uđemo u crkvu i vidimo neko obeležje, trudimo se to isto ugradimo u polijelej kako bi on bio specifačan, poseban i namenjen samo toj crkvi“, ističe ovaj majstor iz Topole.
Livarstvo je poprilično zaboravljeno zato svako ko odluči ovim da se bavi, kako kaže Nemanja, imao bi posla jer je je ovaj stari zanat – zlata vredan. Pored spretnih ruku neophodno je imati i umetnički duh. Željko Ivanović koji lije zvona duže od dve decenije kaže da se poseban osećaj kad kroz Topolu čuje zvuk crkvenog zvona i zna da je ono njegovih ruku delo.
„Mladi se retko odlučuju za ovaj zanat, ali trebalo bi da znaju da posao nije težak i da ima posebnu draž“, kaže Željko.
Stručnjaci kažu da nijedan instrument na svetu ne proizvodi takve vibracije kao što to čine crkvena zvona, ona takođe označavajui božansko prisustvo, pa zbog toga majstori koji ih proizvode imaju veliku odgovornost, a u livnici kod Kremenovića izgleda da to odlično znaju.
Izvor: RINA
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Za čarobnu boju: U lukovinu dodajte 1 tajni sastojak, imaćete najlepša jaja ovog Uskrsa
Za ovu tehniku farbanja jaja za Uskrs potrebna vam je lukovina od crvenog luka, sirće, ali i jedan tajni sastojak
Tajna dinastije Nemanjića: Evo zašto su svi vladari nosili ime Stefan!
Svih 11 vladara iz srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića zvali su se Stefan, ali nijednom to nije bilo pravo ime
Znate li da postoji još jedan narod u Evropi koji se zove kao mi: Oni su naša neuništiva braća!
Sa njima delimo više od imena: naše istorije su veoma slične, i gotovo jednako tragične, naši jezici i naše kulture su u dubokom srodstvu. Oni su naša severna braća, mi smo njihova južna. Mi o njima znamo vrlo malo, a i oni o nama.
Ovaj običaj Srbi jako poštuju: Evo kada se na groblje ne ide ni slučajno
Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.
JAJE ČUVARKUĆA: Ovo je JEDINO ISPRAVNO uraditi sa prošlogodišnjim
Mnoge ljude muči pitanje šta se zapravo radi sa čuvarkućom od prošlog Uksrsa, kao i zašto je čuvamo svih 12 meseci
Komentari(0)