DANAS SU BLAGOVESTI, PRAZNIK KOJI DONOSI SREĆU Koji je narodni običaj na današnji dan
Prema narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinje devojačkom pesmom
Ovaj praznik spade u radosne i uvek se slavi 7. aprila, devet meseci pre Božića.
Na praznik Blagovesti, koji se smatra jednim od najvećih hrišćanskih praznika, slavi se sećanje na "blagu vest", kada je arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti odabrao da bude majka Isusu Hristu.
"Silaskom Svetog Duha na prečistu devu" počinje obnova čovečanstva, a rečima arhangela Gavrila "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom", otvara se istorija Novog Zaveta i počinje preobražaj čovečanstva.
Možda vas zanima:
DANAS JE VELIKI ČETVRTAK Jedan od najžalosnijih hrišćanskih dana
Tokom cele nedelje, po crkvenim pravilima vlada najstroži post bez ribe i ulja
DANAS JE VELIKI DAN ZA SVE PRAVOSLAVNE VERNIKE Praznik koji donosi sreću i za koji se vezuju brojna narodna verovanja, obavezno uradite ovo u narednih sedam dana!
Prema narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinje devojačkom pesmom.
Možda vas zanima:
DANAS JE VELIKI ČETVRTAK Jedan od najžalosnijih hrišćanskih dana
Tokom cele nedelje, po crkvenim pravilima vlada najstroži post bez ribe i ulja
DANAS JE VELIKI DAN ZA SVE PRAVOSLAVNE VERNIKE Praznik koji donosi sreću i za koji se vezuju brojna narodna verovanja, obavezno uradite ovo u narednih sedam dana!
Prema narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinje devojačkom pesmom.
Možda vas zanima:
DANAS JE VELIKI ČETVRTAK Jedan od najžalosnijih hrišćanskih dana
Tokom cele nedelje, po crkvenim pravilima vlada najstroži post bez ribe i ulja
DANAS JE VELIKI DAN ZA SVE PRAVOSLAVNE VERNIKE Praznik koji donosi sreću i za koji se vezuju brojna narodna verovanja, obavezno uradite ovo u narednih sedam dana!
Prema narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinje devojačkom pesmom.
Od Blagovesti, kako se smatra, počinje setva žita, a srećan je i za kalemljene voća.
Dan posle praznika Blagovesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima, zadužen za radosne vesti.
Na današnji dan pa sve do Velikog Petka dobro je započeti neki veći posao (izgradnja, početak biznisa, učenje), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno menjaju život.
Narodni običaji
Prema narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinje devojačkom pesmom.
Devojke bi uoči ovoga dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na nekom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegde, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. Vladalo je verovanje da će, ko preskoči ovu vatru, biti zaštićen od ujeda zmije.
Zbog verovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovesti, deca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: "Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!"
Verovalo se i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u reci ili potoku, a Blagovesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Komentari(0)