DANAS JE VELIKI PRAZNIK Evo šta treba imati na trpezi, a šta se maže na badnjak za srećnu i naprednu godinu
Na današnji dan se, prema verovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a obeduje se na slami.
Vernici danas proslavljaju Badnji dan, dan uoči Božića koji predstavlja poslednji i najstrožiji dan božićnog posta, kao i veliku sreću jer prethodi danu Hristovog rođenja.
Badnji dan je naziv dobio po grani hrasta – badnjaku koji se na taj dan seče, unosi u kuću i pali. Postoje razni običaji koji se vezuju za ovaj dan. U nekim krajevima Srbije badnjak se maže medom kako bi simbolozovao slatku godinu pred nama, a drvetu se i prinosi vino.
Možda vas zanima:
NAJRADOSNIJI OBIČAJ ZA KOJI MNOGI NE ZNAJU Evo šta treba da uradi svako ko pronađe novčić u česnici za Božić
Sigurno da za ovo niste znali.
STARA SRPSKA VEROVANJA O BOŽIĆU Jednu stvar nikako ne biste smeli da uradite na ovaj praznik
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!
Možda vas zanima:
NAJRADOSNIJI OBIČAJ ZA KOJI MNOGI NE ZNAJU Evo šta treba da uradi svako ko pronađe novčić u česnici za Božić
Sigurno da za ovo niste znali.
STARA SRPSKA VEROVANJA O BOŽIĆU Jednu stvar nikako ne biste smeli da uradite na ovaj praznik
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!
Možda vas zanima:
NAJRADOSNIJI OBIČAJ ZA KOJI MNOGI NE ZNAJU Evo šta treba da uradi svako ko pronađe novčić u česnici za Božić
Sigurno da za ovo niste znali.
STARA SRPSKA VEROVANJA O BOŽIĆU Jednu stvar nikako ne biste smeli da uradite na ovaj praznik
Ekipa Lepote Srbije vam želi srećan Božić! Hristos se rodi!
Muškarci rano ujutru treba da odu u šumu kako bi nasekli badnjak, dok žene pripremaju hranu i kolače koji će biti posluženi na trpezi za Badnje veče, kao i sutradan na Božić.
Pored mnoštva različitih običaja, koji valja da se ispoštuju na ovaj dan, ima nešto što bez obzira na kraj važi za sve delove Srbije.
Na današnji dan se, prema verovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a obeduje se na slami.
Naime, veruje se da je za kuću dobro da se badnjak seče ka istočnoj strani, kao i da se iz najviše tri udarca sekirom mora odlomiti. Ono što sekira ne preseče iz tri udarca, mora se rukama odlomiti, uvrtanjem ili čupanjem.
Trpeza na Badnji dan je isključivo posna i najčešće se spremaju riba, podvarak i prebranac ili tučeni pasulj, uz kupus ili krompir salatu. U nekim krajevima Srbije, za ručak bi se popila i čaša crnog vina uz po seme drena, za sreću i radost tokom čitave godine. Sredina stola se, tradicionalno ukrašava pletenom korpom punom žitarica i suvog voća.
Običаj sečenjа bаdnjаkа se vezuje zа vitlejemske pаstire. Oni su, nа znаk Zvezde dа se rodio Hristos Spаsitelj, nаsekli grаne badnjaka i poneli gа u pećinu dа nаlože vаtru i ogreju Hristа i njegovu mаjku.
Badnje veče
Na Badnje veče, domaćin kuće sa sinovima unosi badnjak, slamu i pečenicu. Slama se posipa po čitavoj kući, a naročito tamo gde će se služiti večera.
Badnjak se polaže na ognjište, utom se pali i sveća i ukućani jedni drugima čestitaju praznik, očitaju molitvu, nakon čega se pristupa posnoj večeri i uživa u porodičnom miru.
Veruje se da na ovaj dan ili veče treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima sa kojima ste bili u zavadi, kako bi cela naredna godina protekla u miru i slozi. U gradovima je običaj izmenjen, pa tako nije neobično videti mase ljudi okupljene u crkvenim portama kako zajednički pale badnjake, vesele se i pevaju pravoslavne pesme.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Komentari(0)