I SRBI IMAJU SVOJU NOĆ VEŠTICA Običaj koji je skoro pa zaboravljen

M. M.

09:49

Kultura 0

Reč je o kostimiranoj povorci mališana, ali i odraslih u kojima se obično muškraci prerušavaju u žene, a žene u muškarce i šetaju ulicama.

I SRBI IMAJU SVOJU NOĆ VEŠTICA Običaj koji je skoro pa zaboravljen
Shutterstock

 

Svake godine vodi se rasprava na liniji Sveti Luka protiv Noći veštica. Za strani običaj maskiranja za Noć veštica govori se da je paganski i uvrnut, ali sličan običaj postoji i kod Srba.

Poklade ili pročka kako se zove u jedno delu našeg naroda, su običaji maskiranja na dan uoči početka postova. Postoje Božićne, Vaskršnje, Petrovske i Gospojinske poklade.

Poklade su narodni praznik Slovena. Njegovi koreni su paganski i vezani za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proleća. Danas se poklade uglavnom vezuju za početak hrišćanskog obeležavanja velikog posta uoči Uskrsa. Poklade se obično smatraju za vreme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i proslavama pod maskama, poznatim kao karneval.

Proslave poklada su posebno značajne za narode katoličke tradicije: Italijane, Hrvate, Francuze, Nemce, Špance, Latinoamerikance i druge. Slave se i među pravoslavcima, naročito u Grčkoj i Rusiji. Direktno ili indirektno, proslave u vreme poklada su postale običaj i u protestantskim zemljama.

Najspecifičniji običaj za poklade je takozvana ženidba Kraljevića Marka koja se poštuje u Sirinićkoj župi na Kosovu i Metohiji, a koja se od 2018. godine nalasi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Lug Velesa (@lugvelesa)

Sveti Vasilije

PUT SVETOG VASILIJA Rođenje i život jednog od najvoljenijih srpskih SVETITELJA, od Mrkonjića do Ostroga (FOTO)

Kultura

17:00

28 april, 2024

Kada se iz pravca Mostara krene ka Trebinju, put će vas navesti kroz selo Mrkonjići. Mrkonjići su okićeni stablima najslađih smokava i narova koje ste ikada probali, ali pored toga, ono po čemu su Mrkonjići čuveni jeste to da je upravo tu rođen verovatno najomiljeniji i najpoštovaniji svetac naših prostora, naime ovde je rođen Sveti Vasilije Ostroški, čudotvorac.

Komentari(0)

Loading