KROMPIR POD SLAMOM - Kako da imate VRT bez prekopavanja! POJAVA ZLATICA u ovakvoj vrsti uzgoja je vrlo retka (VIDEO)
Naime, pojava zlatica u ovakvoj vrsti uzgoja je vrlo retka, jer krompir ne uzgajamo u zemlji iz koje one naveliko izvire.
"Krompir pod slamom'' kako mnogi nazivaju ovakav način uzgoja, je metoda sadnje koju ćemo postupno obrazložiti u tekstu.
Naime, reč je o uzgoju krompira bez prekopavanja tla, iako bi naglasili da se svakako u jesen ili pre sadnje u proleće zbijeno i vlažno tlo nepovoljne strukture, prozrači ruskim, ili bio - vilama, kako bi se unela potrebna količina kiseonika u tlo.
Prozračivanjem će se na teškim tlima stvoriti i uslovi za odvodnju viška vode, koja bi se u suprotnom mogla predugo zadržavati na površini.
Ako je tlo već obrađivano, povoljne strukture i dobrih vodo - zračnih odnosa, nije ga potrebno prevrtati ni prekopavati, ali je potrebno ubuduće pridržavati se načela organske obrade tla: tlo prekrivati organskom masom (malčirati), ne zbijati ga gaženjem, dodavati vrtni kompost pre sadnje, na gredicama koristiti mešovite useve, provoditi gnojidbu i zaštita prirodnim sredstvima - biljni preparati.
Po pitanju odabira sorte krompira možete koristiti različite sorte i rani i kasni te crveni i beli.
U manjim vrtovima bolje je saditi ranu sortu krompira, koji će se kontinuirano trošiti (mladi krompir), a sadnjom krompira pod slamom može se započeti već u martu te prve plodove ubirati početkom juna.
Mesec dana pre sadnje, semenski krompir se stavlja na neko svetlo mesto, pri temperaturi od oko 15 - tak stepeni, kako bi razvio kratke, tamne, klice (naklijavanje), što će ubrzati nicanje i dospeće plodova za neke 2 nedelje ranije.
Krompir (lat. Solanum tuberosum L.), pripada porodici pomoćnica, pa ga u vrtu nije dobro saditi pokraj njegovih srodnika (paradajza, paprike i patlidžana), kako bi se izbegle razne bolesti i napadi štetočina.
Dobri susedi krompiru su: kupusnjače, spanjać, kukuruz šećerac, bob, dragoljub i kamilica.
Krompir je ''gladna biljka", pa je tlo potrebno pognojiti nekim životinjskim gnojivom bogatim kiseonikom, ili vrtnim kompostom.
Idealno je u jesen pripremiti tlo za zimu, prekrivanjem sa svežim stajnim đubrivom pomešanim sa slamom, ali se gnojidba može izvršiti i u proleće sa zrelim stajskim đubrivom ili kompostom.
Nakon što je tlo pripremljeno za sadnju, potrebno je pripremiti kartone sa kojih se skidaju sve lepljive trake.
Kartone provucite kroz vodu i slažite ih na pripremljenu zemlju te ih poravnajte kako bi prionuli uz zemlju.
Kartoni će sprečiti rast korova, a s vremenom će, zajedno sa slamom, poslužiti kao izvrsna hrana kišnim glistama i brojnim mikroorganizmima, koji će sve to razložiti u prekrasnu mrvičasu i plodnu zemlju.
Naklijali krompir sa klicom prema gore, slažite na karton u razmaku od oko 30-tak centimetara u redu, a između redova oko 40 centimetara. Krompir prekrijte sa malo vrtnog komposta, tek toliko da se ne vidi.
Potrebno je još samo sve prekriti slojem natrule slame, debljine oko 15-tak centimetara.
Natrula slama je započela proces kompostiranja i biće dodatna hranjivost krompiru, a pružiće i potrebnu vlagu.
Ako ipak raspolažete sa suvom slamom ili senom, obavezno je/ga zalijte vodom, kako bi sprečili odnošenje u slučaju jačeg vetra.
Postoji li opasnost od mraza u fazi nicanja biljčica, prekrijte zasad sa agryl folijom, koja će podići temperaturu za nekoliko stepeni i sprečiti smrzavanje.
Savet kod ranije setve krompira je da odmah stavite agryl preko slame, te ga učvrstite okolo sa ciglom, kako hladan vazduh ne bi ulazio kroz otvore.
Nega i zaštita
Kada biljke dosegnu visinu od oko 10-tak centimetara, ponovno nagrnite novi sloj slame, ili sveže pokošene trave, koja će kompostirati sa slamom i pružiti biljci potrebnu vlagu i hranjivost.
Kako biljka raste potrebno je nagrtati nove slojeve slame u više navrata, kako ne bi polegla.
Takođe, nagrtanjem novih slojeva slame, očuvaćemo plodove od sunčeve svetlosti, zbog koje bi mogli pozeleniti.
U toku vegetacije, naročito u slučajevima jačih suša, poželjno je u nekoliko navrata dobro zaliti zasad, ali i pognojiti sa tečnim gnojivom od koprive, maslačka i gaveza.
Krompirova zlatica (lat. leptinotarsa decimlineata), najnepoželjniji je gost u zasadu krumpira, stoga je potrebno redovno pregledavati biljke, ručno pokupiti zlatice ako se pojave.
Naime, pojava zlatica u ovakvoj vrsti uzgoja je vrlo retka, jer krompir ne uzgajamo u zemlji iz koje one naveliko izviru.
U slučaju napada neke gljivične bolesti poput plamenjače, ili paleži lista, na vreme napravite preparate, ali i preduzmite preventivnu zaštitu zasada.
Vađenje krompira
Ovo je svakako najljepši deo za svakog vrtlara.
Nedelju dana nakon cvetanja krompira, kada gomolji započinju svoj intenzivan rast, možemo početi sa vađenjem prvih mladih krompirića.
Jednostavno razgrnete slamu, povadite veće krtole, te ponovno zagrnete biljku, kako bi i dalje nesmetano rasla i obilno rađala. Plodovi su čisti i pravilnog oblika.
Kada biljke krompira završe svoj životni ciklus, te se cvet posuši, nakon nedelju dana povadite sav preostali krompir, a slamu poravnajte grabuljama i ostavite na gredici kao hranu svom nevidljivom živom svetu u tlu.
(organskocarstvo)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Uštipci sa kajmakom: Tradicionalni domaći recept za savršeni doručak
Uštipci su jedno od omiljenih jela u srpskoj kuhinji, idealni za doručak ili užinu. Ovo jednostavno i brzo jelo, uz dodatak kajmaka, donosi savršen spoj ukusa i hrskavosti. Pripremite se da osvojite srca vaših ukućana ovim domaćim receptom.
SPECIJALITET KAKAV SE SLUŽI SAMO U NAJBOLJIM RESTORANIMA: Sada otkriven TAJNI RECEPT za gulaš sa MESOM i POVRĆEM
Isecite meso na kockice, pa stavite u šerpu u koju ste prethodno stavili 80 g putera
Kada bi se na Evroviziji birala hrana, evo na kom mestu bi bila Srbija
TasteAtlas bio je inspirisan Evrovizijom, zbog čega je napravio listu najbolje hrane u Evropi.
Vlasinska mućkalica: Srpski specijalitet od svinjetine i pileće džigerice! (RECEPT)
Čuvena mućkalica sa prostora Srbije, ali ne “Leskovačka”, već mućkalica od svinjetine i pileće džigerice zvana “Vlasinska mućkalica” specijalitet je našeg dana. Evo recepta za savršen srpski tradicionalni ručak!
PITA OD BUNDEVE Tradicionalana poslastica koju Srbi obozavaju!
Bundevara, poznata i kao pita od bundeve, je tradicionalno jelo koje se priprema u mnogim kulturama širom sveta. Ova ukusna poslastica ima različite varijacije i veoma je omiljena kod Srba pa vam danas donosimo stari recept za budevaru koju ćete stalno praviti.
Komentari(0)