Radovanovići iz Lučana osmislili mašinu koja radi ovaj uprkos predrasudama ne tako lak posao

21:00

Aktuelno 0

Oni nisu izmislili rupu na saksiji, ali su na tome napravili odličan biznis

saksija
rina

Uprkos tome što živimo u XXI veku, u takozvanom dobu veštačke inteligencije, iako izgleda, ipak nije ni malo jednostavno napraviti „rupu na saksiji”. To dokazuje Aleksa Radovanović iz Lučana, koji je zajedno sa svojim ocem konstruisao i osmislio mašinu za bušenje istih.

- U eri ovako naopredne tehnologije zaista nije lako bušiti rupe na saskijama, moj otac i ja smo konstruisali mašinu za bušenje rupa, to je automatska mašina. Ovo je čisto naša srpska pamet iz našeg kraja, mi smo naša idejna rešenja sproveli u dela. Mi prvo na mašini proizvodimo četvrtaste saksije koje nemaju rupe, ranije smo ih bušili na primitivan način. Onda smo sami smislili mašinu koja buši te saksije”, pojasnio je Aleksa za RINU.

saksija rina

Aleksa kaže da njegova i ideja njegovog oca je bila poprilično zahtevna i oni su do sada u posudama za setvu i sadnju cveća i povrća izbušili na milijarde rupa.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

- To je ona narodna kada ljudi kažu ’Daj, nisi izmislio rupu na saksiji’, kao, uvreženo mišljenje da je to nešto jednostavno i lako. U XXI veku, uopšte to nije lako, ni jednostavno, jer više rupa na jednoj saksiji u automatskom režimu, na hiljade saksija u dnevnoj proizvodnji sa probušenim rupama, tačno na odeređenom mestu”, kazao je on.

saksija rina

Prema rečima ovih vrednih i inovativnih Dragačevaca, naizgled je lagan, ali je veoma kompleksan posao, za koji je bilo potrebno upotrebiti ogromno znanje iz elektrotehnike i mašinstva.

- Na mašini za bušenje rupa na saksijama je zaokruženo, sigurno više od pet zanimanja. Recimo tu su i elektronika, pneumatika, mehanika, znači kompletno mašinstvo i naravno ogromno radno iskustvo koje je tarje više od 25 godina u samoj izradi mašina. Mi sami pravimo mašine, sami izrađujemo alate, tu je da kažem kruna našeg višegodišnjeg rada”, kazao je Aleksa.

saksija rina

Njegov otac Slavko Radovanović koji je začetnik čitave priče rekao je da je srpska pamet visoko kotirana i vredna svake pažnje.

- Svaki šraf je ovde prošao kroz naše ruke. Nismo krenuli sa nekim velikim kapitalom, već sa skromnim sredstvima. Sve ovde od mašinskih sklopova je napravljeno našim radom i zalaganjem. Nismo pravili motore i elektroniku , to smo jedino kupovali gotovo. Međutim, ako gledate kompletno sve mašinske sklopove , sve je delo naših ruku. Kada se kaže Srbin, to se misli na čoveka, koji ima kvantni um, to je neistarženo, kao svemir, to je srpska pamet. Ne postoji granica, uzmite bilo koju oblast, videćete, mi smo najdominantniji narod su Srbi”, zaključio je Slavko.

Iako krajnji proizvod u vidu rupa na saksiji deluje veoma jednostavno, zapravo, samo Radovanovići znaju koliko je kompikovano, jer su u svojoj proizvodnji zategli svaki šraf i primenili najmanje pet zanimanja.

maketar

Neobična kolekcija od koje zastaje dah: Slobodan iz Užica godinama skuplja i sklapa makete automobila, da sastavi fiću bilo je potrebno čak 700 dana, ali nije odustao

Aktuelno

20:00

1 maj, 2024

Svaki kutak njegove kuće ispunjen je automobilima najpoznatijih brendova, mnoge od njih dobio je kao poklon dok je za nekim modelima išao čak u Nemačku. Slobodan Jakovljević iz Užica već godinama ima neobičan hobi i pravi je strastveni kolekcionar maketa autića. Strpljenje i upornost su osobine koje ga krase jer da bi sklopio maketu jedne fiće potrebno mu je čak 700 dana i dosta novca kako bi ona izgledala kao prava.

paratriatlonac

Za njega prepreka nema, sve ih uspešno ruši: Lazar je najuspešniji čačanski paratriatlonac, iako ima svega dva posto vida njegova svaka njegova medalja sija najsjajnije

Aktuelno

19:00

1 maj, 2024

Čovekovo zdravlje je pravi dragulj o kome često i ne razmišljamo, a zdrava spoljašnost često počinje iz unutrašnjosti o čemu svedoči i Lazar Filipović, uspešan patriatlonac koji vidi svega dva odsto. On je osoba zdravog duha i za njega ne postoje barijere, svaku prepreku uspešno predje uprkos hendikepu.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading