Šta zmije rade zimi i zašto njihov izlazak iz zimovnika na proleće može da bude spektakularan prizor?
Sa dolaskom hladnog vremena gmizavci moraju da uđu brumaciju kako bi preživeli niske temperature.
Sa dolaskom hladnog vremena, živi svet umerenih klimatskih područja priprema se za predstojeće izazovne uslove. Ljudi oblače topla odela, neke životinje dobijaju zimsko krzno i skladište masne naslage koje će im omogućiti da prežive hladnoću i manjak hrane, dok neke grupe organizama ulaze u stanje mirovanja ili "zimski san". Čak i biljke uglavnom miruju tokom zime.
Ovo stanje se kod "toplokrvnih" organizama zove hibernacija (lat. hibernatio = prezimljavanje), a kod "hladnokrvnih" brumacija (od lat. brūma = zimska kratkodnevica, zima).
Zimsko mirovanje možemo definisati kao stanje minimalne aktivnosti (obamrlost, umrtvljenost), sa karakterističnim padom metaboličke aktivnosti (usporeno disanje, usporeni otkucaji srca, niska telesna temperatura). Pored ekstremnih temperatura koje utiču na ulazak životinja u stanje mirovanja, okidač za ovu taktiku može biti i nedostatak hrane, kao i izbegavanje predatora.
Možda vas zanima:
OVO IM POSEBNO SMETA Oterajte zmije iz dvorišta - potrebna vam je jedna stvar
Neće se ni približiti vašoj kući.
Ovo ne pamte ni najstariji meštani: Usred zime zmija otrovnica u selu Negbine ujela i usmrtila ovcu
Iako je po kalendaru zima u punom jeku, zbog sunčanih dana mnogima se čini kao da je proleće već stiglo.
Možda vas zanima:
OVO IM POSEBNO SMETA Oterajte zmije iz dvorišta - potrebna vam je jedna stvar
Neće se ni približiti vašoj kući.
Ovo ne pamte ni najstariji meštani: Usred zime zmija otrovnica u selu Negbine ujela i usmrtila ovcu
Iako je po kalendaru zima u punom jeku, zbog sunčanih dana mnogima se čini kao da je proleće već stiglo.
Možda vas zanima:
OVO IM POSEBNO SMETA Oterajte zmije iz dvorišta - potrebna vam je jedna stvar
Neće se ni približiti vašoj kući.
Ovo ne pamte ni najstariji meštani: Usred zime zmija otrovnica u selu Negbine ujela i usmrtila ovcu
Iako je po kalendaru zima u punom jeku, zbog sunčanih dana mnogima se čini kao da je proleće već stiglo.
"Zimski san" se najčešće povezuje sa sisarima, ali nije karakterističan samo za njih. Naprotiv, veliki broj gmizavaca, vodozemaca, razni beskičmenjaci, pa čak i jedna vrsta ptica, ulaze u zimsko mirovanje. Zavisno od grupe životinja i spoljašnjih uslova, mirovanje može trajati od nekoliko dana do nekoliko meseci.
Gmizavci su ektotermni organizmi. Samim tim, sa dolaskom hladnog vremena moraju da uđu brumaciju kako bi preživeli niske temperature.
Postoji nekoliko okidača u prirodi koji signaliziraju gmizavcima da je vreme da smanje svoju metaboličku aktivnost. Uglavnom se dele na spoljašnje i unutrašnje, gde su spoljašnji vezani za fotoperiod (dužinu dana), vlažnost i temperaturu, a unutrašnji za variranje hormona. Dolazak proleća, tačnije porast spoljašnje temperature, duže trajanje dana i promena atmosferskog pritiska signali su gmizavcima da se probude iz zimskog mirovanja. Jedna od odlika brumacije jeste ta što se, za razliku od hibernacije, kada su životinje u dubokom snu, ektotermi tokom toplijih dana bude i piju vodu.
Pored toga što je uspešna strategija za preživljavanje nepovoljnih vremenskih uslova, brumacija ima i efekat na razmnožavanje ovih organizama. Ovo je pogotovo vezano za vrste koje žive u umerenim klimatima, gde hladno vreme inicira proizvodnju spermatozoida kod mužjaka, a ženke sprema za ovulaciju u proleće. Takođe, primećeno je da postoji razlika između mužjaka i ženki u vremenu izlaska iz brumacije: mužjaci uglavnom prvi izlaze.
A gde to gmizavci spavaju?
Kako bi preživeli niske temperature i oštre zime, gmizavci nalaze rupe u zemlji, stenama i pećinama ili koriste napuštene jazbine drugih životinja. Neophodno je da u skloništu temperatura ne pada ispod nule, osim nakratko. Zato su prirodna skloništa na dubinama ispod nivoa mržnjenja tla, a koja će to dubina biti zavisi od strukture i vlažnosti zemljišta. Naravno, i od ovoga postoje izuzeci
Zimska prebivališta gmizavaca i drugih životinja nazivaju se zimovnici ili hibernakulumi i često se u njima može naći veliki broj jedinki iste ili čak različitih vrsta. Poznat primer masovne brumacije su severnoameričke zmije roda Thamnophis koje zimu provode u grupama od po nekoliko stotina. Njihov izlazak iz zimovnika na proleće predstavlja spektakularan prizor i privlači veliku pažnju: tada se zmije okupljaju u desetinama hiljada kako bi se parile.
Nažalost, dešava se i da životinje nastradaju. Razlog za ovo je uglavnom nesavesno ponašanje ljudi, koje je posledica straha, sujeverja ili nedovoljnog poznavanja ovih životinja, piše Nacionalna geografija.
KONKURS "PITAM ZA KUMA" ZAVRŠEN Bazen u ovom gradu je dobio ime koje nosi DUBOKU SIMBOLIKU!
Gornji Milanovac - Stanovnici Gornjeg Milanovca dobili su zatvoreni bazen koji su dugo čekali, a Srbiju je obišao i neobačan oglas u kom se tražio kum za novi kompleks koji će mu dati ime. Sada je, nakon otvaranja zatvorenog bazena, konkurs pod nazivom "Pitam za kuma" i zvanično završen.
ZA BERBU CRVENOG ZLATA Oglasi za dnevnice od 4.000 dinara, smeštaj i hrana obezbeđeni! (FOTO)
Ivanjica - Iako se o otkupnoj ceni ali i rodu crvenog zlata u Srbiji još uvek polemiše, malinari ivanjičkog kraja su bez obzira na sve teškoće, već počeli da traže radnike. Oglasi za beračima već su preplavili društvene mreže i lokalne portale. Pronaći adekvatnu radnu snagu već godinama unazad nije nimalo lako, iako za nepunih mesec dana rada mogu dobro da zarade.
BIĆE KAO KNEZ MIHAILOVA Ovaj srpski grad će dobiti ulicu baš po uzoru na Beograd
Čačak - Grad na Moravi dobio je potpuno novi izgled Gradske plaže pre par godina, ali tu se nije stalo. Nakon 70 godina dobiće i novu pešačku zonu u samom centru grada. Ulica Župana Stracimira biće čačanska Knez Mihailova, radovi su u punom jeku a njihov završetak očekuje se do kraja juna.
DANAS JE SVETI ATANASIJE: Evo šta znači ako na taj dan ZAGRMI, Srbi veruju da 1 običaj obavezno treba ISPOŠTOVATI
Postoje razni običaji koji se vezuju za praznik Svetog Atanasija, ali je 1 najvažniji.
PROČITAJTE KAKO Dečak svom selu "doneo" asfaltni put nakon 30 godina!
Prijepolje – Nakon više od trideset godina, meštani prijepoljksog sela Goločevine konačno su dobili asfalt. Dečaku Strahinji, učeniku 7. razreda asflat je obećao lično predsednik Srbije, Aleksandar Vučić i to obećanje je ispunio.
Komentari(0)