SRPSKA pravoslavna crkva i vernici sutra slave praznik posvećen Svetoj Petki – Prepodobnoj mati Paraskevi, koja je bila zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih
Srpkinje ovu svetiteljku poštuju najviše - Ovo su narodna verovanja koja postoje
Njen kult neguje se vekovima u jugoistočnoj Evropi, kako kod Srba, tako i kod Grka, Rumuna, Bugara, a poštuju je i pojedini nehrišćanski narodi na srednjem istoku. Prema predanju, Sveta Petka je pomagala bolesne i hranila gladne.
U Srbiji je veliki broj lekovitih izvora dobio ime po Svetoj Petki, a jedan od njih je u Beogradu, na Kalemegdanu, pored crkve posvećene ovoj velikoj svetiteljki, gde su njene mošti dugo počivale.
Veruje se da se na Kalemegdanskoj tvrđavi nalazi čudotvorna voda koja leči one koji je uzimaju s verom u Boga i ljubavlju prema Paraskevi.
Možda vas zanima:
GORICA DOŽIVELA ČUDO U CRKVI SVETE PETKE: Samo sam osetila toplinu sa jedne strane i odjednom se desilo NEŠTO NEMOGUĆE!
Meštani sela Porodin kažu da se u crkvi Svete Petke sveće same pale, da se kandila sama klate i da je krst čudotvoran.
DANAS SLAVIMO SVETA PETKU: Ovo su narodna verovanja i običaji
Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju dan kada se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, jedna od najvećih svetiteljki srpskog porekla koja je u narodu čuvena kao sveta Petka
Možda vas zanima:
GORICA DOŽIVELA ČUDO U CRKVI SVETE PETKE: Samo sam osetila toplinu sa jedne strane i odjednom se desilo NEŠTO NEMOGUĆE!
Meštani sela Porodin kažu da se u crkvi Svete Petke sveće same pale, da se kandila sama klate i da je krst čudotvoran.
DANAS SLAVIMO SVETA PETKU: Ovo su narodna verovanja i običaji
Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju dan kada se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, jedna od najvećih svetiteljki srpskog porekla koja je u narodu čuvena kao sveta Petka
Možda vas zanima:
GORICA DOŽIVELA ČUDO U CRKVI SVETE PETKE: Samo sam osetila toplinu sa jedne strane i odjednom se desilo NEŠTO NEMOGUĆE!
Meštani sela Porodin kažu da se u crkvi Svete Petke sveće same pale, da se kandila sama klate i da je krst čudotvoran.
DANAS SLAVIMO SVETA PETKU: Ovo su narodna verovanja i običaji
Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju dan kada se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, jedna od najvećih svetiteljki srpskog porekla koja je u narodu čuvena kao sveta Petka
Kapela Svete Petke je podignuta na tom izvori za koji se veruje da isceljuje očne bolesti i tu se, kao u velikoj svetinji, čuva mali prst svetiteljke.
I u beogradskom naselju Železnik nalazi se još jedan izvor Svete Petke za koji vernici tvrde da je lekovit i čudotvoran, a mi smo ga nedavno posetili.
Priča se da su baš na tom izvoru slepi progledali, nepokretni prohodali, a nerotkinje uspele da dobiju decu…
Srpska čudotvorka
Po predanju, Sveta Petka je srpskog porekla, i potiče iz imućne i pobožne porodice. Rođena je u Epivatu u Trakiji, između Silinavrije i Carigrada, krajem 10. ili početkom 11. veka. Na ikonama je predstavljena u monaškoj odeći sa krstom u ruci.
Bila je usamljena, mnogo godina je provela u pustinji, a prema predanju, javio joj se anđeo i usmerio je da širi Hristovu veru. U doba pozne starosti poslušala je glas anđela, ostavila pustinju i vratila se u Epivat. Tu je poživela još dve godine u neprestanom postu i molitvi.
Prepodobnu mati Paraskevu proslavio je njen podvižnički život u pustinji, ali i mnogobrojna čuda koja je, kako kažu verovanja, učinila posle upokojenja, a prema rečima vernika, čini ih i dan-danas.
Nakon što se, prema predanju, svetiteljka u snu javila nekom Georgiju i Jefimiji, hrišćani iz Epivata pronašli su njene mošti i preneli ih u hram Svetog Petra i Pavla. Njene čudotvorne mošti prenošene su od tada mnogo puta. U Carigrad, pa u Trnovo, a onda su opet vraćene u Carigrad, pa odatle u Beograd. Sada se njene mošti nalaze u rumunskom gradu Jašiju, a mali prst na Kalemegdanu.
Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno preneo mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenete, po zapovesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.
Kneginja Milica uspela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu.
Sultan Sulejman Drugi preneo je mošti Svete Paraskeve 1521. u Carigrad.
Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je preneo u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gde su i danas.
Na grobu Svete Petke, kako kaže legenda, događala su se razna čudesa. Pored njenih moštiju u Jašiju vernici se najviše mole za isceljenja od raznih bolesti, spas od opasnosti, ratova, surove smrti…
Prepodobna mati Paraskeva, zaštitnica i čudotvorka, posebno je omiljena svetiteljka među Srbima.
ŠTA KAŽU VEROVANjA?
Narodna verovanja kažu da na ovaj praznik ne sme da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, a pogotovo to ne treba da rade žene.
Mnogi koji veruju u Svetu Petku, tvrde da se ona uvek odazove molitvama, posebno za zdravlje i sreću porodice. Ali, kad je neko jednom prizove u svoj dom, ona kasnije dolazi i nepozvana, kad god porodici preti neka nesreća.
Javlja se i upozorava svoje vernike uglavnom kroz snove. Svetu Petku, na njen dan, 27. oktobra, mnogi prizivaju u pomoć, paleći tamjan i zalivajući slavski hleb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu ili Pejčindan. Potom popiju vodu sakupljenu s izvora uz manastire posvećene njoj. Ta se voda naziva adžijama.
Njome u ponoć treba ugasiti i sveću koja se taj dan drži upaljena 24 sata. Sveća se čuva do sledeće slave jer ima svojstvo zaštitnika.
A od kolača koji je isekla, ili domaćica ili žena gost koja je prva stigla, treba sačuvati mrve. Posle ponoći ih valja posuti po tavanu kuće ili pod krevete. Snovi koji se te noći sanjaju biće proročki, tvrdi tradicija. I dodaje da će devojke koje sačuvaju mrvice, pošto su pojele parčence hleba namenjenog Svetoj Petki, te noći videti i svoju sudbinu, i budućeg muža u snu
NIKOLA ROKVIĆ Moćnu poruku doživeo kao BLAGOSLOV PATRIJARHA PAVLA, a pronašao je u bečkom liftu!
Zavet je dao 2021. godine u hramu Svetog Nektarija u Valjevu, a na put krenuo 22. aprila peške ispred Hrama Svetog Save do Egine, daleke oko 1160 km.
Neverovatno - ovo ima samo u Srbiji: Goran kupio 16 krava i napravio veselje za 300 ljudi, pop došao i osveštao mu dupke punu štalu
Srbija je poznata po svojim velikim veseljima koja traju i po nekoliko dana. Tada se uživa u društvu, muzici i ukusnoj domaćoj hrani. I dok se razlozi za veselja u srpskom narodu već dobro znaju, jedan domaćin iz ivanjičkog sela podno planine Mučanj iznenadio je sve. Naime, Goran Kurćubić kupio je 16 krava, napunio je svoju štalu do poslednjeg mesta i odlučio je to da proslavi sa svojim komšijama, prijateljima i rodbinom. Napravio je veselje za pamćenje.
Čačak dobija Muzej košarke, u toku završni radovi: Sportska legenda Radmilo Mišović poručuje - ovo je ogromna stvar za srpski sport
Grad na Moravi odavno je poznat kao grad košarke, jer su upravo u Čačku potekla neka od najvećih imena u sportu pod obručima. Sada se u samom centru grada pravi jedinstveni Muzej košarke, a u toku su završni radovi. Grad koji je iznedrio veliki broj reprezentativaca ne mora da brine ni za košarkaški podmladak, samim tim gradu na Moravi i jeste potrebna ustanova kakva je Muzej košarke upravo zbog legendi koje su ime Čačka odnele u svet. Košarkaše legende kao što su Radmilo Mišović, Dragan Kićanović i Željko Obradović imaće svoje posebno mesto u Muzeju košarke, njima će biti posevećen „Hol slavnih”.
MISTERIOZNI KRUGOVI Jedan je nastao nakon oluje, tu je TRAVA ZELENIJA i stalno RASTU PEČURKE
Požega - Neobična pojava u selu Zdravčići kod Požege iznenadilo je domaćicu Ljiljanu Kostić kada je na livadi u svom dvorišu ugledala krug u travi koji se samo jednom pojavio i nikako ne prolazi.
NESTVARNE SLIKE KOD OSTROGA Hiljade i hiljade ljudi čekaju da se poklone Svetom Vasiliju
Nikšić - Na hiljade vernika danas je stiglo do manastira Ostrog kod Nikišića kako bi proslavili velikog sveca i čudotorca Vasilja Ostroškog. Mnogi od njih odlučili su se da put do svetinje u steni pređu peške i noćas prespavaju upravo ispred manastira.
Komentari(0)