OVAJ ČIN PROPRAĆEN JE OLUJOM Na današnji dan spaljene su mošti Svetoga Save na beogradskom brdu Vračar (VIDEO)

Lepote Srbije

19:00

Aktuelno 0

Srpska pravoslavna crkva i srpski narod danas se sećaju spaljivanja moštiju Svetog Save 1594. godine (27. aprila (10. maja)) na beogradskom brdu Vračar (po nekim izvorima lokacija spaljivanja je Tašmajdan).

OVAJ ČIN PROPRAĆEN JE OLUJOM Na današnji dan spaljene su mošti Svetoga Save na beogradskom brdu Vračar (VIDEO)
Printscreen/Youtube/Spaljivanje moštiju Svetog Save

Srbi u Banatu prethodno su podigli ustanak protiv turske vlasti, a lik srpskog sveca nošen je na zastavama. Kao kaznu za ovu bunu, Sinan-paša naredio je da se mošti svetitelja donesu iz manastira Mileševe, gde su se nalazile preko 350 godina, i spale. To je trebalo da uništi njegov veliki kult u narodu, a sa njim i sve nade za oslobođenje od Osmanlija. Ovaj čin bio je propraćen nepogodom, gradom i olujom, beleže savremenici. Pepeo prosvetitelja srpskog bio je raznet na sve strane sveta. Međutim sa spaljivanjem moštiju svetiteljevih paša ne samo da nije ugasio svest o svetom Savi u narodu, nego ju je još više ukorenio. Jovan Jovanović Zmaj završava svoju pesmu o spaljivanju moštiju Svetog Save, stihovima: „I gde god je trunka pepela mu pala, tu je nova ljubav k rodu zasijala!“.

OVAJ ČIN PROPRAĆEN JE OLUJOM Na današnji dan spaljene su mošti Svetoga Save na beogradskom brdu Vračar (VIDEO) Printscreen/Youtube
 

 

Spaljenje moštiju Svetog Save je jedan od praznika SPC. Telo Svetog Save je sahranjeno u manastiru Mileševa. Za vreme turske vladavine narod srpski se skupljao nad moštima svoga Svetitelja, da traži utehu i lek. Bojeći se, da se sa toga mesta ne digne pobuna protiv Turaka, Sinan paša Beogradski je naredio da se mošti Savine prenesu u Beograd, i tu spale, na Vračaru, 27. aprila (10. maja) 1594. godine.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 27. aprila po julijanskom, odnosno 10. maja po gregorijanskom kalendaru.

Mesto spaljivanja teško je sa sigurnošću utvrditi. Iako je Hram Svetog Save sazidan na mestu za koje se smatra da je mesto spaljivanja moštiju, taj se događaj verovatno nije desio na današnjem Vračaru, koji je tada bio daleko izvan zidina grada, već na brdu „Čupina umka“, na Tašmajdanu na mestu između današnje crkve Svetog Marka i sportskog kompleksa, a koje se tada zvalo Vračar.

Postoje tvrdnje da Sveti Sava zapravo nije spaljen i da njegove mošti počivaju u manastiru Ždrebaonik.

Izvor: meettheserbs, vikipedija

Komentari(0)

Loading