NAKON "OLUJE" USLEDILO JE OVO Zbog psiholoških trauma izazvanih ratom, Svetska zdravstvena organizacija saopštila da ljudima treba medicinska pomoć

Lepote Srbije

17:30

Aktuelno 0

14. aprila 1995 — Svetska zdravstvena organizacija saopštila da na prostoru SFRJ ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.

NAKON "OLUJE" USLEDILO JE OVO Zbog psiholoških trauma izazvanih ratom, Svetska zdravstvena organizacija saopštila da ljudima treba medicinska pomoć
Printscreen/Facebook

Operacija Oluja je bila vojno-policijska akcija Republike Hrvatske u avgustu 1995. godine. Cilj ove operacije je bio zauzimanje najvećeg dela teritorije Republike Srpske Krajine, nepriznate države formirane na teritoriji novonastale nezavisne Hrvatske, koja je bila aktivna za vreme rata vodeći politiku zasnovanu na težnji Srba u Hrvatskoj da ostanu u Jugoslaviji. Operacija je zvanično trajala 4 dana, završila se padom Republike Srpske Krajine i uspostavljanjem kontrole Republike Hrvatske nad tom teritorijom.

NAKON Printscreen/Facebook
 

 

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju „Oluja“ u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj. Međutim, u drugostepenoj presudi su takve tvrdnje odbačene i generali su oslobođeni svih optužbi. Tribunal je utvrdio da su hrvatska vojska i specijalna policija počinile veliki broj zločina nad srpskim stanovništvom, prvenstveno nakon oružanih napada, i da za organizovanje tih zločina ne snose odgovornost državno i vojno rukovodstvo.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Sa teritorije RSK koju je zauzela hrvatska vojska izbeglo je oko 250.000 Srba. Međunarodni sud pravde je februara 2015. godine odbacio međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid, utvrdivši da su se tokom i nakon operacije „Oluja“ dogodili zločini koji bi mogli biti elementi genocida, ali da nije dokazana specifična genocidna namera. 5. avgust u Hrvatskoj se slavi kao "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti", dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust dan žalosti.

Komentari(0)

Loading