ODVAJKADA, PA DO DANAS – SRPSKI JEZIK SE ODRŽAO Ovaj praznik je ustanovio UNESKO

Lepote Srbije

11:00

Aktuelno 0

Međunarodni Dan maternjeg jezika obeležava se svakog 21. februara od 1999. godine.

ODVAJKADA, PA DO DANAS – SRPSKI JEZIK SE ODRŽAO Ovaj praznik je ustanovio UNESKO
Printscreen/Instagram

Ovaj praznik su tada ustanovile članice organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO), čime ukazuju na značaj poštovanja jednog od osnovnih ljudskih prava – korišćenje maternjeg jezika u svim prilikama i očuvanje jezičke kulture zajednice kojoj pripadamo. Narod može da postoji bez države, ali ne i bez jezika, i zato je važno da ga očuvamo. Zahvaljujući tome što su u opticaju i ćirilica i latinica, Srbija je jedina zemlja na svetu u kojoj možemo simultano da čitamo dva pisma. 

Godina 863.n.e. predstavlja početak slovenske pismenosti i slovenske misije braće Ćirila i Metodija, dok se prvim srpskim književnim jezikom smatra srpskoslovenski, nastao u 11. ili 12. veku, ubacivanjem određenih karakteristika srpskog narodnog jezika u staroslovenski. Danas se naš jezik smatra jednim od najlepših, a ujedno i najtežih jezika na svetu.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

A post shared by Bojana Leko (@bojanaleko)

ODVAJKADA, PA DO DANAS – SRPSKI JEZIK SE ODRŽAO

Gramatiku i jedinstvene srpske izraze teško nauče i ljudi kojima je ovaj jezik maternji, a posebno oni iz drugih govornih područja. Globalno se smatra da je srpski jedan od najsloženijih jezika koji postoji. Međutim, upravo se u tome vidi njegovo bogatstvo i originalnost. Pozajmljenice, akcenti, brojna pravila, ali i odstupanja od istih, u sebi nose duh različitih uticaja. Sve to naš maternji jezik čini onakvim kakav jeste danas i zbog čega se prepoznajemo svuda u svetu.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @hristologija_portal

Ćirilično pismo stvoreno je po ugledu na grčko ustavno pismo odakle su uzeti znaci, a za glasove su osmišljene nove grafeme. Najstariji sačuvani pisani spomenici na ćirilici su Bugarski natpis iz 943. godine pronađen u Dobrudži, u Rumuniji, a prvi srpski spomenik ćirilice je Miroslavljevo jevanđelje s kraja 12. veka. Ovo jevanđelje predstavlja jedan od najznačajnijih rukopisa srpske i južnoslovenske, odnosno srpsko-slovenske pismenosti. Proglašeno je za kulturno dobro od izuzetnog značaja 1979. godine, a u junu 2005. upisano je na listu UNESKO „Pamćenje sveta”. Reformu ćirilice kasnije je izvršio Vuk Stefanović Karadžić početkom 19. veka.

Istorijski spisi su zabeležili da je još u srednjovekovnoj srpskoj državi u primorskim mestima osim ćiriličnog, cirkulisalo i latinično pismo, i to zbog prethodne okupacije od strane Rima. Iako se i narod u pomorskim centrima vremenom sve više okretao ka glagoljici, zatim i ćirilici, ipak je latinica ostala prisutna. Održala se i razvila, posebno u savremeno doba, i doprinela da lingvistički i jezički budemo bogatiji. 

ZNAČAJ OČUVANJA MATERNJEG JEZIKA

Jezik je vrednost celokupnog društva koja se prenosi sa kolena na koleno i koju je važno sačuvati. Treba uložiti trud u jezik koji su nam preci ostavili, za naredne generacije koje dolaze. U ovome se ogleda socijalna i društvena odgovornost čitavog društva. 

Domaći lingvisti upozoravaju da postoji velika pretnja za srpski jezik od strane engleskog. U želji da očuva ne samo svoje maternje pismo i jezik, već i da doprinese zaštiti multikulturalizma i višejezičnosti u celoj državi i šire, Republika Srbija je 2006. godine pristupila Evropskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima Saveta Evrope. Na ovaj način, Srbija štiti sve aktivne manjinske jezike koji se tradicionalno koriste u našim krajevima, u obrazovanju, medijima, upravnim i sudskim postupcima, ekonomoskom, društvenom i kulturnom životu.

Nije važno da li pišete latinicom ili ćirilicom, maternji jezik isto zvuči kada ga izgovoramo. Zato treba da ga negujemo, jer jezik je ono što nas obeležava i čini autentičnim. A raznolikost naše zemlje ogleda se upravo u tome što vekovima unazad koristimo oba pisma. Srećan Vam dan maternjeg jezika!

BONUS VIDEO:

Izvor: srbija danas

Trešnje

CRVENI SE CENTAR Rodile TREŠNJE u ovom srpskom GRADU kad im vreme nije

Aktuelno

18:00

28 april, 2024

Topola – Visoke temperature u martu i aprilu uslovile su ranu vegaticiju biljaka, a u mestima gde nije bilo jakog prolećnog mraza već su vidni i prvi plodovi na voćkama. Tako su prve majske trešnje koje kako im i sam naziv kaže, sazrevaju u maju, ove godine poranile petnaestak dana pa su zrele već polovinom aprila.

Komentari(0)

Loading