KAKO JE ŠAR-PLANINA DOBILA IME Na svakom koraku izvori i potoci, divlje penušave planinske reke, ali magija nastaje kad padne sneg

17:00

Turizam 0

Ova planina je jedna od faunistički najbogatijih područja Evrope.

KAKO JE ŠAR-PLANINA DOBILA IME Na svakom koraku izvori i potoci, divlje penušave planinske reke, ali magija nastaje kad padne sneg
shutterstock

Šar-planina, ili kako je kraće nazivamo Šara, jedan je od 5 nacionalnih parkova Srbije za koji je proglašena 1986. godine. Šara se nalazi na samom jugu Srbije, na prostoru AP Kosovo i Metohija, na granici sa Makedonijom u dužini od 85 km.

Veruje se da je ime dobila zahvaljujući svojim šarenim pejzažima koji su najizraženiji kada je pod snežnim pokrivačem. Strme litice i uzdignuta stenovita područja ne dozvoljavaju da sneg ravnomerno prekrije planinu pa njene padine izdaleka izgledaju šareno. Ove „šare“ izbrazdali su moćni pokreti leda iz davnog ledenog doba ostavivši za sobom brojne tragove u reljefu kao što su cirkovi i glacijalna jezera.

Šar-planina se ubraja u vodom najbogatije planine Balkanskog poluostrva. Na svakom koraku se nailazi na hladne izvore i potoke, na visokoplaninske tresave, na divlje, uspenušale planinske rečice koje se preko kaskada, slapova i vodopada spuštaju u doline i ulivaju u dve najveće šarske reke – Prizrensku Bistricu i Lepenac.

Na Šar-planini živi 1.800 biljnih vrsta. Najznačajni su brojni tercijarni i glacijalni relikti i 339 balkanskih endemita od kojih su 18 lokalni endemiti, prisutni isključivo na ovom masivu: Achillea alexandriregis, Bornmullera dieckii, Dianthus scardicus, Crocus scardicus, Verbascum scardicolum, Cerastium neoscardicum, Potentilla doerfleri, Hieracium scardicolum i drugi.

Poput flore, i vegetaciju odlikuje nesvakidašnje bogatstvo. U nacionalnom parku je opisano 190 biljnih zajednica čiji karakter varira od mediteransko-submediteranskog u dolinama reka, do subarktičkog na najvišim vrhovima. Posebno su dragocene jedinstvene zajednice endemoreliktne srpske ramonde u krečnjačkim klisurama, šumske zajednice endemoreliktnih balkanskih borova munike (Pinus heldreichii), molike (Pinus peuce) i žbunaste zajednice gorske ruže (Rhododendron ferrugineum).

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

View this post on Instagram

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

A post shared by 📷 Photography by 🌿 Filip N. 🌿 (@photography_nature_w0rld)

Još jedna stvar koja daje lični pečat ovoj planini i moja omiljena kada su u putanju vrednosti Šare jeste i pas rase šarplaninac koji je čuvar ove nacionalne lepote. Šarplaninac je ovčarski pas izuzetne inteligencije i fizičkih sposobnosti, korišćen za čuvanje stada, ali i kao zaštitnik od šumskih zveri. Sem što predstavlja autohtonu vrstu, on je lojalan i veran porodici sa kojom živi i neretki su slučajevi u kojima je spasavao vlasnike iz različitih rizičnih situacija.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Valis Kennel (@valiskennel)

Izdvajaju se 45 crkava i manastira podignutih u periodu od XII do XVI veka izgrađenih u vreme Nemanjića. Istorijsko nasleđe čine još i srednjovekovna utvrđenja, grobnice, isposnice.

Kako se navodi na stranici Turističkog vodiča Srbije, veliki deo objekata spaljen je tokom 1999. godine i još uvek nije obnovljen. Ipak, neki od objekata koji su na raspolaganju posetiocima jesu manastir Sv. Petra Koriškog, crkva Sv. Bogorodice, crkva Sv. Petke, manastir Sv. Trojice.

Takođe, moguće je posetiti ostatke Dušanovog grada i manastira Sv. Arhangeli, koji se nalaze u podnožju Šar-planine nadomak Prizrena, gde je bila Dušanova srednjovekovna prestonica.

Šar-planina predstavlja neiskorišćeni turistički potencijal. Ovome je doprinela politička situacija na Kosovu i Metohiji, te neulaganja u puteve, izgradnju ili obnovu postojeće infrastrukture za smeštaj posetilaca.

Šar-planina ima sve: bogat živi svet, netaknutu prirodu, kvalitetna skijališta- fali joj samo potpomaganje njenog potencijala.

Šar planina na mapi:

 

 

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

ovčar banja

Ruku nisam mogla da pomeram, ovde sam se oporavila: Lekovite vode u Ovčar Banji, smeštena na sat i po od Beograda u prelepom delu Srbije

Turizam

11:00

19 april, 2024

Ovčar Banja pored aktivnog odmora, uživanja u prirodi i zelenom pogledu, turistima pruža i lek u sastavu njenih termalnih voda koje prolaze kroz vulkanske stene, nepromenljivog sastava sa stalnim temperaturama. Dugo je čuvena voda Ovčar Banje lečila reumatske tegobe brojnim turistima, nakon decenije, ponovo je vratila svoju svrhu u vidu zdravlja.

Resavska pećina

RESAVSKA PEĆINA Lepotica okićena nakitom starim 45 MILIONA GODINA! Idealna za posetu u toku predstojećih praznika

Turizam

17:00

18 april, 2024

Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Resavska (Divljakovačka) pećina je pećina u centralnoj Srbiji na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Spada među najveće i najlepše pećine u Srbiji. Duga je 4,5 km.

Komentari(0)

Loading