Evo zašto NAZIVI MESECI NA HRVATSKOM SU POTPUNO DRUGAČIJI OD NAŠIH: Zbog jednog događaja došlo je do razlaza
Većina Srba nema pojma koji je mesec "srpanj", "veljača" ili "rujan", sa druge strane naši susedi u Hrvatskoj ne koriste - januar, februar, mart itd.
Dok su ostali evropski narodi uglavnom još davnih dana usvojili rimske nazive za mesece, slovenski narodi, a među njima i Srbi, dugo vremena sačuvali su uporedo i sopstvena imena, koja su u srednjovekovnoj Srbiji bila u službenoj upotrebi, zajedno sa rimskim.
O ovome svedoče povelje srpskih vladara iz tog perioda koji, istina nešto ređe, ali ipak uporedo sa mesecima kao što su septembar i oktobar, koriste i nazive tipa rujan, listopad…
Kako su nastala “drugačija” imena za mesece?
Nastanjujući se, tokom vremena, na veoma udaljenim mestima, slovenski narodi su prilagodili svoje nazive meseci konkretnim prirodnim pojavama. Takva imena oslikavaju prirodne tokove i promene, atmosferske pojave, klimatske odlike, privrednu delatnost i običajne radnje. Na primer, januar je “siječanj”, jer je to vreme seku drva u šumi, februar je “veljača”, pošto je to mesec snežnih vejavica…
Zbog ovoga svi Sloveni imaju slične narodne nazive za mesece, iako su živeli udaljeni jedni od drugih. Najbolji primer za to su imena koja se u Hrvatskoj i danas koriste.
Nazivi meseca su zavisili i od klimatskih uslova, pa se tako dešava da imena koja imaju isti koren, ne označavaju uvek isti mesec. Na primer, pošto lipa cveta mesec dana ranije na jugu nego na severu Evrope, Hrvatima je lipanj jun, a Poljacima jul. Na makedonskom listopad je staro ime za oktobar, a na poljskom je u pitanju novembar.
A šta je sa Srbima?
Što se tiče Srbije, tu je situacija bila malo komplikovanija. Naime, decenijama, pa i vekovima, u upotrebi su paralelno bili i rimski i narodni nazivi. Ovi drugi malo su se razlikovali od staroslovenskih, ali koji su u suštini koristili isti princip - davani su prema vremenskim pojavama i radovima u polju koji su se tokom godine obavljali.
Ti meseci su redom: koložeg, sečko, derikoža, lažitrava, cvetanj, trešnjar, žetvar, gumnik, grozdober, šumopad, studen, koledar. Tokom vremena, pojavili su se i nazivi poput siječnja, veljače, ožujka…
Ovi nazivi u Srbiji su još uvek bili u upotrebi početkom 19. veka. O ovome svedoče i zapisi u “Srpskom rječniku” Vuka Karadžića koji je ova imena zabeležio kao “stare srpske”. Ove nazive za mesece i sam je ponekad koristio u svojim delima.
Kalendari štampani početkom 20. veka takođe pokazuju da su stari i rimski nazivi još uvek u paralelnoj upotrebi.
Sve ovo najverovatnije znači da se definitivan “razlaz” sa staroslovenskim imenima za mesece u Srbiji dogodio tek sa prihvatanjem gregorijanskog kalendara 1919. godine.
(Istorijski zabavnik)
ZAŠTO SE KAŽE "PAO S KRUŠKE"? Poreklo izreke veoma je staro i JAKO MRAČNO
Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umeju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav… on će reći kako “nije pao sa kruške”.
NIŠLIJE VERUJU DA IH JE "SPASAO" Pre 25 godina na SVETOG VASILIJA niko nije stradao u bombardovanju Duvaništa!
Sveti Vasilije Ostroški se smatra zaštitnikom Gradske opštine Medijana i niškog naselja Duvanište. Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nišu je pravoslavni hram koji pripada Eparhiji niškoj Srpske pravoslavne crkve.
MAJKA HEROJ Momo Kapor je ostao živ zahvaljujući njenoj žrtvi, dala je život da ga zaštiti od bombi!
Preminuo je pre četrnaest godina trećeg marta. Poznat kao Beograđanin, Sarajlija i Hercegovac. Došao je u Beograd kada je bio dete, rodnom gradu se slabo vraćao ali je celoga života ostalo potisnuto gorko sećanje, tada četvorogodišnjeg Mome, na grad svog ranog detinjstva i traumu koju je preživeo.
MNOGI NE ZNAJU: Čemu služi metalni deo na omotu salame VIDEO
Kad vidite čemu služi metalni deo na omotaču parizera, konzumacija suhomesnatih proizvoda biće još lepša.
MRAČNE STRANE KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA: Šuškalo se da je mason, seksualno nemoćan, a OVU tajnu odneo u grob!
Zbog toga što je kao mali imao zapaljenje testisa, dugo se verovalo da ne može da ima dece, pa su mu dovođene mlade žene u postelju, a cilj je bila provera seksualne sposobnosti
Komentari(0)