Zašto orao sa dve glave i šta znače četiri slova S: Grb Srbije ima i jednu nelogičnost koju mnogi nisu ni primetili
Posle srpskih srednjovekovnih vladara taj grb je preuzeo 1838. godine Miloš Obrenović i on od tada čini neodvojivi deo srpskog identiteta
Grb Srbije je zvanični heraldički simbol i jedan od simbola suvereniteta Republike Srbije. Sadašnji grb naše zemlje koristi od 17. avgusta 2004. kada je zamenio dotadašnji amblem nasleđen iz komunističkog perioda.
Sadašnji grb Srbije je skoro istovetan grbu kraljevine Srbije koji je počeo da se upotrebljava 1882. godine i koji je rešenje austrijskog heraldičara Ernsta Krala. Taj grb je uredio Stojan Novaković, koji je po prvi put postavio manji grb sa krstom i ocilima na grudi dvoglavog orla. Na njemu su prikazani dvoglavi orao Nemanjića koji nosi manji crveni štit sa krstom i četiri ognjila, te zlatni ljiljani (krinovi), na velikom crvenom štitu krunisanom kraljevskom krunom i ogrnut u plašt od velike lasice, takođe krunisan istom krunom.
Ipak, neka vas ova naizgled prilično “kruta” definicija ne zavara! Priča o grbu Srbije zapravo je sve samo ne jednostavna i u sebi krije bezbroj zanimljivosti. Ovo su neke od njih!
Koja je ptica na grbu?
Od doba vladavine Stefana Prvovenčanog, kada se dvoglavi orao prvi put pojavio, u narodnom predanju postoji verovanje da se na grbu nalazi orao krstaš, impozantna ptica sa rasponom krila od preko dva metra i danas, ironično, pred izumiranjem u našoj zemlji.
Ipak, heraldičari i nisu tako složni kada je u pitanju odgovor na pitanje koja je ptica na grbu Srbije!
Za početak, orao na grbu je potpuno beo. U prirodi ne postoji nijedan orao krstaš koji tako izgleda. Većina se slaže da je verovatnije da nije u pitanju neka konkretna ptica već pre predstava orla – drevnog simbola carstva i snage.
Zašto orao sa dve glave?
Dvoglavi orao je od nastanka srpske države u svesti naroda bio simbol državnosti. To je simbol jedinstva Božijeg i ljudskog, nebeskog i zemaljskog…
Šta znače četiri ocila?
Četiri slova “S” su čest motiv u istoriji srpske heraldike. Izvorno, preuzeta su iz Vizantije, a na našim prostorima prvi su ga na svom grbu nosili Mrnjavčevići. Na srpski grb stavio ih je despot Stefan Lazarević, nakon što je postao vizantijski despot 1402. godine.
Na grbu obnovljene Vizantije nalazila su se četiri slova “β” koja imaju identičan oblik sa ćiriličnim slovom “V”. Reč je o akronimu motoa dinastije Paleolog tj. motoa Vizantije: “Car Careva, Caruje nad Carevima“ (“Βασιλεὺς Βασιλέων, Βασιλεύων Βασιλευόντων“). Ovde se misli na Isusa Hristosa – cara nebeskog, koji caruje nad svim carevima sveta.
Despot Stefan je uveo varijaciju ovog grba i umesto četiri “β” stavio četiri “S”. Vizuelno izgledali su skoro identično, a reč je bila o početnik slovima imena Srba.
Posle srpskih srednjovekovnih vladara taj grb je preuzeo 1838. godine Miloš Obrenović i on od tada čini neodvojivi deo srpskog identiteta.
Grb sa “greškom”
Za kraj, grb Srbije sadrži i jednu nelogičnost koju najveći broj ljudi ni ne primeti. Iako je republika, Srbija na grbu ima krunu! Po ovome nije jedinstvena, jer još neke države na svetu – Rusija, Bugarska, Gruzija, Mađarska, Crna Gora… takođe koriste heraldičku krunu iako nisu monarhije.
U slučaju naše zemlje reč je o simboličnom činu vraćanja autentičnih znamenja koja izražavaju državni kontinuitet i tradiciju. Kruna je pre znak suvereniteta nego monarhije. Vraćanjem grba kraljevine Srbije sa kojeg je 1941. skinuta kruna, a zatim 1947. i orao i krst, naša zemlja simbolično ima kontinuitet još od srednjovekvone Srbije.
NIŠLIJE VERUJU DA IH JE "SPASAO" Pre 25 godina na SVETOG VASILIJA niko nije stradao u bombardovanju Duvaništa!
Sveti Vasilije Ostroški se smatra zaštitnikom Gradske opštine Medijana i niškog naselja Duvanište. Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nišu je pravoslavni hram koji pripada Eparhiji niškoj Srpske pravoslavne crkve.
MAJKA HEROJ Momo Kapor je ostao živ zahvaljujući njenoj žrtvi, dala je život da ga zaštiti od bombi!
Preminuo je pre četrnaest godina trećeg marta. Poznat kao Beograđanin, Sarajlija i Hercegovac. Došao je u Beograd kada je bio dete, rodnom gradu se slabo vraćao ali je celoga života ostalo potisnuto gorko sećanje, tada četvorogodišnjeg Mome, na grad svog ranog detinjstva i traumu koju je preživeo.
MNOGI NE ZNAJU: Čemu služi metalni deo na omotu salame VIDEO
Kad vidite čemu služi metalni deo na omotaču parizera, konzumacija suhomesnatih proizvoda biće još lepša.
MRAČNE STRANE KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA: Šuškalo se da je mason, seksualno nemoćan, a OVU tajnu odneo u grob!
Zbog toga što je kao mali imao zapaljenje testisa, dugo se verovalo da ne može da ima dece, pa su mu dovođene mlade žene u postelju, a cilj je bila provera seksualne sposobnosti
BORAC U LEGIJI STRANACA, ŽIVEO SAMO OD SVOJE PLATE, DIGAO SPOMENIK SELJANKI I NJENOM SINU: 7 priča o kralju Petru I!
U hramu Svetog Đorđa na Oplencu svečanom državnom ceremonijom obeleženo je sto godina od smrti kralja Petra I Karađorđevića, koji je preminuo 16. avgusta 1921. godine
Komentari(0)