U jesen 1990. godine u Zoološki vrt u Beogradu dovedena je slonica Tvigi. Ona je tada imala 17 godina.
Printscreen/Instagram
Rođena je u Indiji, odakle je prokrijumčarena u Englesku. Zbog svoje „loše naravi“ preneta je u zoološki vrt u Holandiji, u kojem je živela od 1977. godine. Zapravo, Tvigi je u Beograd došla kao „pozajmica“ od strane tog holandskog zoo-vrta, kako bi se parila sa muškim slonom koji je već bio u beogradskom zoo-vrtu.
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
Sve do 1880-ih godina područje današnjeg trga bila je velika bara
Međutim, njih dvoje se nisu lepo slagali i nikada se nisu parili. Zbog sankcija koje su uvedene Jugoslaviji devedesetih, Tvigi se nikada nije vratila u Holandiju. Sedam godina nakon Tviginog dolaska, muški slon je umro od kancera i od tada je ona sama, odnosno, jedina slonica u beogradskom zoo-vrtu.
Tvigi je azijski slon. Danas bi verovatno predvodila svoje krdo kao najstarija slonica. Krda slonova su matrijarhati, što znači da ih predvodi najstarija slonica i sastavljena su samo od ženki. U svakom krdu ima između 10–30 slonica. U krdu nema borbe, već se predvodnice smenjuju jedino kada najstarija slonica umre.
Azijski slonovi dnevno pređu od 5 do 10 hiljada kilometara u potrazi za hranom, a hrane se lišćem, plodovima stabala i korom. Iako slonovi nemaju prirodne neprijatelje, osim lavova, koji ponekad love mlade slonove, veliku pretnju za azijske slonove predstavljali su ljudi, koji su ih u prošlosti lovili zbog velikih kljova, a u zemljama u kojima je lov zabranjen su (bili) žrtve krivolova.
Danas se retko viđaju azijski slonovi sa kljovama, baš zato što su selektivno lovljeni mužjaci koji su imali velike kljove.
U Aziji se slonovi koriste kao turističke atrakcije, a mnogo njih je pripitomljavano da bi se koristili u ratu ili kao prevozna sredstva. U tim slučajevima love se mladunci, koji se nakon toga dresiraju i uče zahtevanom ponašanju. Ujedno, mladi slonovi su lovljeni za potrebe cirkusa i zooloških vrtova širom sveta. Danas se procenjuje da ima oko 15.000 pripitomljenih i između 25.000 i 33.000 azijskih slonova u divljini. Na početku XX veka ih je bilo oko 100.000.
Izvor: vegezajednica
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
Mirosanda Satarić, 1968. godine, na uglu ulica Simine i Višnjićeve u Beogradu, ubijena je od strane policajca Milorada Golubovića. Tragično je stradala dok je šetala za ruku svoju šestogodišnju ćerku. Razlog za ovu tragediju bio je što je Mirosanda rekla “ne” navalentnom nasilniku. Policajac Milorad Golubović je presudio Mirosandi revolverom.
Najveća zbirka Titovih poklona nalazi se u Muzeju istorije Jugoslavije. Mnogi pokloni koje je dobio, tokom godina su završili u drugim republikama bivše Jugoslavije, kao i u rukama kolekcionara. Za vreme svog mandata, Josip Broz Tito primio je desetine hiljada poklona. Ovi pokloni dolazili su od raznih ljudi, uključujući najveće svetske državnike.
Pre par nedelja "Vrt dobre nade" u Beogradu dobio je još jednu prinovu, bebu eland antilope, a ove godine u Beo zoo vrtu mogao bi da bude pravi bebi bum.
Komentari(0)