"NADRLJAO KAO ŽUTI" Izraz potekao iz veoma tužne priče o mladiću koji nije znao naše običaje
Naš narod jednostavno obožava svakojake izraze koji se koriste još od davnina, a toliko su stari da se više niko ni ne seća kada su nastali.
Jedan od njih je termin „Nadrljati kao Žuti“ koja označava da je neko bio loše sreće, a vezuje se za veoma staru priču o izvesnom mladiću neupućenom u naša verovanja.
Najstarija legenda je u stvari davna mostarska priča, ali su je mnoga naša mesta prisvojila i uobličila. Gde se, navodno, odigrao sudbonosni događaj, niko ne može sa sigurnošću da potvrdi. Uglavnom, vezan je za starinsko verovanje da Sveti Ilija kažnjava one koji se ogluše o njegovu zapovest da se na njegov praznik ne kupaju u rekama. Naime, 2. avgusta kada pravoslavna crkva slavi ovog svetitelja, naše reke ne smeju imati kupače, jer se na ovaj dan okupljaju vodene vile i druga stvorenja podvodnog sveta i mame žrtve u rečne dubine.
Tako je jednom izvestan stranac izrazito svetle puti, plave kose i obrva, došao u Mostar (u originalnoj verziji). Lokalno stanovništvo ga zbog njegovog izgleda prozva Žuti. Ne znajući lokalne običaje, skoči u reku da se okupa i rashladi. Događaj je hteo da se stranac našao na ovom mestu upravo na Svetog Iliju. Žuti nikada nije isplivao na površinu, a jedini trag koji je ostao od njega, bila je garderoba ostavljena na obali. Kao uspomena na nesrećnog mladića, u narodu je nastao izraz „Nadrljao kao Žuti“.
Možda vas zanima:
OVA PRAVILA TREBA STROGO POŠTOVATI Ovo je spisak svih praznika koje slavimo u junu, Srbi se posebno raduju zbog dva
Vernici se posebno raduju prazniku Trojice i Vidovdanu.
DANAS SLAVIMO SVETOG MUČENIKA HRISANTA I DARIJU Jednu stvar nikako nemojte raditi na ovaj dan
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju svetog mučenika Hrisanta i Dariju
Možda vas zanima:
OVA PRAVILA TREBA STROGO POŠTOVATI Ovo je spisak svih praznika koje slavimo u junu, Srbi se posebno raduju zbog dva
Vernici se posebno raduju prazniku Trojice i Vidovdanu.
DANAS SLAVIMO SVETOG MUČENIKA HRISANTA I DARIJU Jednu stvar nikako nemojte raditi na ovaj dan
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju svetog mučenika Hrisanta i Dariju
Možda vas zanima:
OVA PRAVILA TREBA STROGO POŠTOVATI Ovo je spisak svih praznika koje slavimo u junu, Srbi se posebno raduju zbog dva
Vernici se posebno raduju prazniku Trojice i Vidovdanu.
DANAS SLAVIMO SVETOG MUČENIKA HRISANTA I DARIJU Jednu stvar nikako nemojte raditi na ovaj dan
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju svetog mučenika Hrisanta i Dariju
Budući da je ovaj termin stalno iznova podsećao na nemio događaj, priča vremenom dobija i nastavak. Žuti se pojavio u onoj istoj ostavljenoj odeći i tumarao ulicama ne progovarajući ni sa kim. Vodene vile su ga, veruje se, zarobile u rečnim dubinama, ali se jedna od njih zaljubila u plavokosog mladića. Kada je saznala da se nehotice ogrešio o pravilo reke, izdejstvovala je kod svog moćnog oca da mladić dobije drugu priliku. Žuti je poslat natrag na kopno, ali kao nem, da ne bi odao tajne vile i vodenog sveta.
Ova legenda, kao i većina drugih ima brojne verzije. Mladić se spominje vezan za mnoge naše gradove, reke ili jezera, ali je u svakoj priči poznat pod nadimkom Žuti. Kao uspomena na ovaj događaj, našem narodu ostalo je verovanje u zabranu kupanja na Svetog Iliju i izraz „Nadrljao kao Žuti.
Izvor: Opanak
AKO JEDNOM ODETE KOD NEKOG NA SLAVU, OVO NIKAKO NE SMETE DA URADITE! Etnolog Vesna tvrdi: "To je STRAŠNO!"
Kako je objasnila, svaki domaćin bi trebalo da se "otvori" kada je u pitanju slava
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Najpoznatiji srpski gorštak podelio potresnu sliku: Luki tuga u očima, a na njoj je ON - "neko s neba gleda sve"
Imao je samo 7 godina kada mu je preminuo otac
ČUDO IZ BAČKE: Zašto je ulje od konoplje bilo osnova ishrane u Vojvodini i kako se koristi za kožu i disajne puteve
Konoplja je u Vojvodini vekovima bila "zlatna" industrijska kultura, a ulje dobijeno iz njenih semenki smatralo se pravim eliksirom zdravlja. Otkrivamo kako je ulje od konoplje bilo osnova posne i zdrave ishrane u Bačkoj, zašto su ga bake koristile kao lek za kožna oboljenja i zašto je danas ponovo na vrhu liste prirodnih lekova.
Komentari(0)