
SRPSKO SELO NEOBIČNOG IMENA Mesto iz kog se pruža magičan pogled i koje morate posetiti
Ovo je selo u kom svi ljudi između sebe govore, nema svađa, slažu se i žive bez trzavica, pa je legenda da je ime dobilo po dragim licima verovatno tačna.
Ovo je selo u kom svi ljudi između sebe govore, nema svađa, slažu se i žive bez trzavica, pa je legenda da je ime dobilo po dragim licima verovatno tačna.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda sa sobom krije mnoge tajne, ali i zablude.
Nadamo se da će vam naši predlozi pomoći da napravite prvi korak u antistres terapiji - boravku u prirodi
"Smatra se da su stabla dobijena na poklon, kao simbol velikog prijateljstva sa našim proslavljenim naučnikom Mihajlom Pupinom
Jedna pretpostavka istoričara je da je Maglič podigao Uroš I posle mongolskih prodora, druga je da ga je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio Žiču i Studenicu
Saznajte zašto je ovo živopisno mesto dobilo ime Draglica, prema legendi.
Gornjačka klisura, kao i manje-više sve u okolini Homoljskih planina, obavijena je misterijom i legendama. A kako nema naučnog objašnjena za neke pojave, ne preostaje ništa drugo nego da se uverite lično da tamo ipak ima neke “magije”.
Prostire se na teritorijama nekoliko opština – Paraćin, Varvarin, Rekovac, Ćuprija i Jagodina. Visoka tek 776 m, spada u rodopske planine. Vrh Juhora zove se Veliki Vetren. U njegovom podnožju nalazi se selo Izbenica.
Ima li šta lepše nego da na par dana isključite telefon i uživate sa najmilijima na nekoj novoj destinaciji?
Verovanje u moć drveća staro je koliko i čovečanstvo. Nekad su se u njima podizali hramovi, a ljudi su se molili za zdravlje i sreću.
Provesti vikend u banji je najbolji i najlepši odmor koji možete priuštiti sebi bez obzira na godišnje doba. Spisak banja je dug, a cene smeštaja prilagođene svakome. Banje su prepune zelenila pa letovanje u njima nije nimalo naporno.
Godinama unazad država subvencioniše odmor u Srbiji. Nekoliko je ključnih uslova, vrlo su jasni, a procedura se nije menjala.
U periodu pre Prvog svetskog rata su francuski koncesionari baš na toj planini vodili rudnik zlata.
Misteriozni bunar pupak sveta, sličan onom na Delfima.
Izgradnja ove hidroelektrane vezuje se za Đorđa Stanojevića, profesora eksperimentalne fizike na Velikoj školi.
Nepokorne visine na kojima se ni najveći junak ne bi snašao.
I oni koji ne vole da jedu, na Zlatiboru postaju gurmani - da li zbog vazduha koji opije, šetnje koja izmori, ukusnih lokalnih namirnica, tek nigde hrana nije tako ukusna kao na ovoj planinskoj lepotici.