
EVO KAKO SE PRAVI TRADICIONALNA ĆULBASTIJA Zove se još i vešalica, a sprema se po svim pravilima kao i bela vešalica (RECEPT)
Zaboravljeno jelo Srbije definitivno je ćulbastija (đulbastija). Najčešće se pravi u Vranju, a evo i kako
Zaboravljeno jelo Srbije definitivno je ćulbastija (đulbastija). Najčešće se pravi u Vranju, a evo i kako
Jelo od testa izmrvljenog na rendetu u zrnaste mrvice gusto se skuva u vodi (jede se sa kuvanim oslađenim mlekom ili sa lukom isprženim na masti, obično zimi za doručak).
Vrаnjskа trpezа obiluje zаčinimа, testeninom i jаkim аlkoholnim nаpicimа. Vаžnа je sаmo veštinа konzumirаnjа, trebа uživаti u jelu i piću, jesti i piti lаgаno i polаko u umerenim količinаmа i užitаk je zаgаrаntovаn.
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.
Markovo Kale je tvrđava — srednjovekovni istorijski spomenik, koji se nalazi 4,5 km severno od Vranja, na starom putu Vranje–Leskovac..
Ušuškana u istoimenoj kotlini Vranjska Banja predstavlja još jedan prirodni biser Južne Srbije.
Hrabrost i prkos nikada nisu falili srpskim borcima za slobodu i otadžbinu.
Milojeva i Srndakova buna (niška buna, ili leskovačka buna, Milojeva buna, Srndakova i Čavdarova razmirica, bojadžijska razmirica, vlasotinački bozgun) označava ustanak 1841. Spada među tri najznamenitija događaja u nacionalnoj istoriji srpskog naroda današnje jugoistočne Srbije 19. veka pored Prvog i Drugog srpskog ustanka i oslobođenja od vekovne turske vlasti u srpsko-turskom ratu 1877-1878. godine.
Neobična pita čiji je glavni sastojak beli luk nezvanični je brend vranjskog kraja. Sprema se gotovo u svakoj kući, a svaka Vranjanka je sprema na svoj način iako su tri glavna sastojka opšte poznata - beli luk, kore i kiselo mleko.
Propeć je slana pita koja se često sprema na jugu Srbije. Potiče sa Kosova i Metohije i proširila se na prostore oko Vladičinog Hana, Vranja, Bujanovca.
U poslednjih nekoliko godina u planinskim selima na jugu Srbije, sve je više onih koji proizvodnjom i prodajom ćumura izdržavaju porodice i školuju decu.
Videvši nameru njenog oca Ajša je stala u zaštitu svoje ljubavi i tako izgubila život. Stojan je potom oduzeo svoj život, ne želeći da živi bez svoje drage.
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Stari amam u Vranju se nalazi u ulici Petog kongresa br. 24 (ulica je preimenovana u Kralja Milana Obrenovića).
Grad koji na najbolji mogući održava spoj tradicionalnog i modernog, te na pravi način seća na davno prohujala vremena naše istorije i tradicije.