
Sutra je sveti Alimpije Stolpnik: Ova hrana je strogo zabranjena, a 1 stvar obavezno treba uraditi za zdravlje
Saznajte šta nikako ne treba raditi na dan svetog Alimpija Stolpnika.
Saznajte šta nikako ne treba raditi na dan svetog Alimpija Stolpnika.
Od crvene boje mučeništva, preko zlatne slave Hristove, do plave čistoće Bogorodice – svaka boja u pravoslavnoj liturgiji nosi duboku simboliku i vodi vernike ka dubljem razumevanju vere i duhovnog života.
SRPSKA pravoslavna crkva i vernici 4. decembra obeležavaju Vavedenje Presvete Bogorodice, veliki hrišćanski praznik.
Ovaj prorok je rodom iz sela Vitaharamska. Živeo je na dvoru cara Ahava.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik posvećen sećanju na Svetog Jovana Zlatoustog, velikog svetitelja i reformatora.
Obeležavanje krsne slave u Srbiji prate brojni običaji. Sveća, ikona, kandilo, slavski kolač, ponekad jedan, dva, čak i tri – neke porodice ih seku sve na dan slave, dok druge jedan kolač seku uoči praznika, drugi sutradan, a treći dan posle važnog datuma. A gde je najbolje preseći slavski kolač, kod kuće ili u crkvi?
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Pavla Ispovednika, patrijarha koji je udavljen tokom služenja liturgije
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave svete mučenike Akindina, Pigasija, Anempodista, Aftonija, Elpidifora i druge.
Vernici Srpske pravoslavne crkve obeležavaju praznik svetih vrača Kozme i Damjana, odnosno slave Svete Vrače
U našem narodu su svetu Kozma i Damjan su veoma cenjeni, jer se veruje da pomažu bolesnima u izlečenju.
Slava je jedinstveno obeležje, znak raspoznavanja srpskog naroda u porodici pravoslavnih naroda. Srbi su jedini od primanja hrišćanstva do danas zadržali ovu specifičnu tradiciju. Prema rečima patrijarha Pavla, "ovaj naš lepi običaj nije svečanost pojedinca, kao što je na primer imendan ili rođendan, običaji koji postoje i kod hrišćanskih pravoslavnih naroda", već je "slavlje šire zajednice: jedne porodice ili više njih, čak plemena".
"Čuvajmo se, braćo, da se ne odreknemo Hrista Boga našega, te da se i On nas ne odrekne pred Ocem svojim nebesnim i svetim angelima!"
Proslava slave, jedinstvenog srpskog praznika, doživela je kroz vreme i prostor velike promene, pa je potpuno jasno zašto se u različitim krajevima slede različiti običaji
Manastir Kovilj, smešten u pitomoj ravnici između Kovilja i Titela, predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih i duhovnih centara u Vojvodini. Prema predanju, osnovao ga je Sveti Sava još u 13. veku, nakon što je posetio ovo mesto i odlučio da ovde podigne manastir koji će vekovima biti duhovno utočište za vernike. Manastir je kroz istoriju bio mesto gde su se molili, stvarali i boravili monasi, čuvajući pravoslavnu tradiciju i kulturu Srba u ovim krajevima.
U vreme cara Antonina beše sv. Averkije episkop u gradu Jerapolju Frigijskom
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave svetog sveštenomučenika Lukijana
Zbog njihove hrabrosti i odvažnosti, hrišćani su brata i sestru proglasili za svece. Veruje se da danas Bog čuva sve one koji se bore da zaštite slabije od sebe i ostaju verni svojim ubeđenjima čak i ako su pred najvećim iskušenjima. Takođe, Sveta Evlampija se smatra zaštitnicom braće i sestara širom sveta