
Za nerotkinju se ćuteći šije košulja, ćuti se i kad se postavljaju čini: Šta predstavlja ĆUTANJE u narodnom verovanju?
Šta se sve prema narodnom verovanju na Balkanu radi ćuteći i zbog čega?
Šta se sve prema narodnom verovanju na Balkanu radi ćuteći i zbog čega?
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.
Neka potpuno neverovatna verovanja i danas su aktuelna i prenose se sa kolena na koleno.
Priča o tome kako je došlo do toga da baš Sveti Nikola postane “najpopularnija” slava u Srbiji, malo je kompleksnija i teško se objašnjava samo jednim razlogom.
Ris u Bajmoku jedna je od manifestacija u programu obeležavanja nacionalnog praznika Bunjevaca "Dana Dužijance"
„Homoljski motivi“ predstavljaju manifestaciju koja je od presudnog značaja za razvoj kulturno-manifestacionog turizma u opštini Kučevo. Održaće se od 1. - 4. juna 2022. godine.
Svetog Đorđa slave i katolici i pravoslavci. Pravoslavci kao krsnu slavu 6. maja, a katolici kao imendan 23. aprila. Po broju svečara, Đurđevdan je na drugom mestu u Srbiji i na prvom mestu u Republici Srpskoj.
Prezime je za Srbe uvek bilo “porodično ime”, ono koje pokazuje poreklo, pripadnost, nekog drevnog pretka koji je danas udaljenim ljudima bio zajednički.
Čuvena kapa crvene boje, sa kićankom po sredini, tek po završetku srpsko-turskih ratova (1876 - 1878) zamenjena je šajkačom, kapom srpskih vojnika od plave čoje. Zato ćete na portretima Vuka Karadžića (1787 - 1864) zateći upravo fes - baš poput ovog iz njegove zaostavštine, koji se čuva u stalnoj postavci Muzeja Vuka i Dositeja.
Cepanje košulje ocu pri rođenju deteta, običaj je sa dugom tradicijom
Zorica Ivanović iz Šapca, diplomirani ekonomista u penziji, čuva stare zanate i stvara rukotvorine na kojima bi joj mnogi pozavideli. Osim veza, štrikanja i tkanja, ova vredna i energična žena naučila je i da tka, a stare zanate prenosi na svoje unuke.
Treće po redu plivanje na Bogojavljenje, 19. januara, biće održano na donjem jezeru reke Grze u istoimenom izletištu nedeleko od Paraćina.
Za žene na selu, naročito starije životne dobi karakteristično je da se bave pripremom zimnice, slatke ili kisele i uglavnom je to za porodične potrebe i za bliže prijatelje.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Prepodobnog Savu Osvećenog, a jedan lep običaj obavezan je večeras.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave prepodomučenike Galaktiona i Epistimu.
Đon se, kako kaže, pravi od teleće kože, bočni deo opanka od svinjske, a gornji deo od kozje.