
DA LI JE IVO ANDRIĆ BIO ŠKRTICA? Testament našeg nobelovca
Jedini srpski dobitnik Nobelove nagrade, preminuo je u Beogradu 13. marta 1975. godine.
Jedini srpski dobitnik Nobelove nagrade, preminuo je u Beogradu 13. marta 1975. godine.
Nedavno je premijerno emitovana serija „Nobelovac“, koja donosi fascinantan prikaz života i stvaralaštva Ive Andrića, jedinog srpskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost.
Najveća filozofija života nalazi se upravo u citatima velikog pisca i našeg jedinog nobelovca Ive Andrića
Gotovo da ne postoji osoba koja ne zna ko je bio Mehmed paša Sokolović, veliki vezir poreklom iz Bosne.
Najpoznatije Srpkinje u haremu nekog osmanskog sultana svakako su Olivera Lazarević i Mara Branković. Međutim, malo ko je čuo za ime Čiček Hatun, iako je ona jedina Srpkinja koja je ostavila potomstvo nekom sultanu.
Ivo Andrić je bio srpski i jugoslovenski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Rođen je 9. oktobra 1892. godine igrom slučaja u Travniku, a umro je u Beogradu 13. marta 1975. godine. O njegovom književnom opusu se dosta zna, međutim, malo ljudi zna da je Ivo imao nesvakidašnju ljubavnu priču sa suprugom Milicom Babić.
"Jelena, žena koje nema", jedna od najpoznatijih pripovetki legendarnog pisca, inspirisana je jednom ženom koja je za nobelovca bila vredna višedecenijskog čekanja i maštanja. Ali ta žena nije bila Jelena, već Milica. Milica Babić, supruga Nenada Jovanovića, bliskog prijatelja i saradnika Ive Andrića.
Od samog početka, njihova ljubav je bila velika i grešna, a nobelovac je tim pobodom govorio: "Često mi se čini da sam gori i slabiji od poslednjeg među ljudima"
Svaki Srbin će se složiti
Niko nije mogao da veruje da će Ivo Andrić naći sebi ženu. Imao je 66 godina i bio je "stari neženja", a onda je video nju - Milicu
Onom ko ponosno ističe da je Srbin, ova pesma izaziva mnošto emocija. Podseća ga šta je sve naš narod istrpeo, a nije poklekao.
Uprkos tome što postoje već vekovima, delatnost slobodnih zidara je i danas obavijena velom misterije. Ovo doprinosi mnogobrojnim mitovima i legendama koje se pletu oko masona i stvaraju sliku o tajnom društvu čiji članovi "vladaju svetom". Ipak, neoboriva istina je da su "masoni među nama" i da su njihovi članovi decenijama bili neki od najistaknutijih ličnosti iz srpske istorije.
Kada je Nobelov komitet 1961. godine Andriću dodelio Nobelovu nagradu za književnost, to nije bila nagrada za jedno književno delo već „za epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje“
Oni koji su imali čast da ga lično upoznaju, pamtiće Iva Andrića kao čoveka koji je voleo da razgovara sa svima i nakon što je postigao svetsku slavu.
Edicija „Kolo“, koju od svog nastanka 1892. izdaje Srpska književna zadruga, najstarija je srpska i balkanska i jedna od najstarijih živih biblioteka u Evropi.
Ovaj spomenik povezuje se sa njegovim velikim graditeljskim poduhvatima kada su nastali karavansaraj na Kalemegdanu, mostovi na Drini i Trebišnjici, vakufnama u Bečkereku, česma i vodovod u rodnim Sokolovićima i džamije u Carigradu… Česmu je podigao da bi obeležio jedan od svojih ratnih uspeha.
10. maja 1979. godine u Budvi je preminula Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata, koja je slavu stekla filmom "Erotikon". Ušla je u svetsku enciklopediju filma.