
ZAŠTO CRKVENA ZVONA ZVONE U PODNE U celom svetu se oglašavaju zbog Beograda, ČAK I U TURSKOJ (FOTO/VIDEO)
Da li ste znali da se zvona na hrišćanskim crkvama u svetu u podne oglašavaju zbog Beograda i jednog događaja iz 1456. godine?
Da li ste znali da se zvona na hrišćanskim crkvama u svetu u podne oglašavaju zbog Beograda i jednog događaja iz 1456. godine?
Srpskog kralja Milutina (1282—1321) smrt je zadesila u svom dvoru u Nerodimlju, na Kosovu, 29. oktobra 1321. i to samo nedelju dana nakon završetka i osvećenja njegovog manastira Gračanice.
Čuvena kapa crvene boje, sa kićankom po sredini, tek po završetku srpsko-turskih ratova (1876 - 1878) zamenjena je šajkačom, kapom srpskih vojnika od plave čoje. Zato ćete na portretima Vuka Karadžića (1787 - 1864) zateći upravo fes - baš poput ovog iz njegove zaostavštine, koji se čuva u stalnoj postavci Muzeja Vuka i Dositeja.
Prvi Jevreji stanovnici Vršca počeli su da se doseljavaju u Vršac nakon sklapanja Požarevačkog mira 1717. godine.
Stravična sudbina „sremskih prognanika“ govori o stradanju dugom pet vekova, ali i opominje. Vremenom asimilovani, matica ih zaboravila. U Makedoniji trenutno živi samo 12 Srba Galipoljaca.
Na dvadeset kilometara od Niša, u selu Ostrovica, nalazi se manastir Svete Petke Iverice, a pogled u oči ove svetiteljke, čiji je lik naslikan na ikone, otkriva duševno stanje posmatrača, tvrdi zamenik tutora manastira, Hadži Dragan Ilić.
Jedna od sedam najlepših u Srbiji, poziva nas da zaplovimo u vekovima staru prošlost, punu velikih ratova i velikih ljubavi.
Primera radi, mnogi Srbi će, želji da nekoga pohvale, umesto "bravo" ili "svaka čast" reći "alal vera", ali nema sumnje da su retki oni koji znaju poreklo ovog izraza.
Najbolje smo se smejali na sopstveni račun!
Kalemegdan, Smederevska tvrđava, Šabačka tvrđava, kao i one u Malom Zvorniku i Kladovu danas ne bi postojale zbog jedne nepromišljene izjave kneza Mihaila Obrenovića.
Bugari nikada nisu zaboravili Srbima poraz kod Velbužda. Srbi predvođeni kraljem Stefanom Dečanskim i njegovim sinom Dušanom potukli su do nogu bugarske trupe u subotu 28. jula 1330. godine i ostvarili najveću pobedu i istoriji srednjovekovne Srbije.
Tvrđava čiji se ostaci danas vide, prvi put se spominje 1072. godine pod nazivom Castrum Zalankemen.
Svima onima koji svakodnevno prelaze pored Narodnog pozorišta, sastaju se "kod konja" ili čuvenog "sata" ovo zvuči neverovatno, ali Trg republike nije uvek bio centar Beograda! U vreme kada je srpska prestonica bila tek jedna od turskih varoši, negde baš između današnjeg Trga i pozorišta, stajalo je nešto potpuno drugo i mnogo zlokobnije!