
ZBOG JEDNE STVARI NIJE MOGLA DA ZAMISLI BEOGRAD Postoji ozbiljan razlog zašto žena Vuka Karadžića nije želela da dođe u Srbiju
Njih dvoje dobili su trinaestoro dece, dok je većina umrla kao odojčad ili još nedorasla za školu.
Njih dvoje dobili su trinaestoro dece, dok je većina umrla kao odojčad ili još nedorasla za školu.
U Tršiću je aktuelan primetan uspon seoskog turizma. Turisti hrle u Vukov zavičaj!
Na Fejsbuk stranici Muzeja Vuka i Dositeja objavljena je interesantna priča o poslednjem potomku Vuka Karadžića.
Zvanično nije deo crkvenog kanona i verskih običaja, ali je odavno odomaćen u narodu. Vernici se pozdravljaju sa "Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse" sve do Spasovdana, a ovako poštuju današnje običaje.
Svoja životna iskustva i nedaća koja su ih zadesila Srbi su obeležili izrekema inspirisanim tim događajima.
Priroda je Tršiću, u Jadru, blizu Loznice, na obroncima Gučeva i u dolini omalene reke Žeravije dala, slobodno možemo da kažemo, sve.
Knjiga koja je delila sudbinu svoga naroda.
Razlike i sličnosti između srpskog i hrvatskog jezika oduvek su bile i sigurno će još dugo biti nepresušna tema, kako za lingviste, tako i za dva naroda koji će po ovom pitanju uvek imati koju reč više. Tako se jedan korisnik Reddita dosetio da upita koje su to najsmešnije reči sa srpskog govornog područja za naše hrvatske susede. Njegovo pitanje je naišlo na veliki odziv, pa je dobio preko 1.100 odgovora.
Zanimljivo je da je povelja Vuku Karadžiću pisana na ćirilici, a jedna od zagrebačkih ulica je nosila ime po Vuku Karadžiću sve do 1992. godine.
Zavod za zaštitu spomenika kulture otpočinje radove na sanaciji i restauraciji spomenika Vuku Stefanoviću Karadžiću, tačno na dan kada je svečano spomenik otkriven u prisustvu gradskih zvanica i stanovnika Beograda pre 85 godina (7. novembra 1937. godine), saopštili su iz zavoda.
Vuk Karadžić rođen je 6. novembra 1787. u Tršiću, a preminuo je 7. februara 1864. u Beču.
Verovanje da je vuk mitološki predstavnik srpskog naroda je toliko ukorenjeno, da je umnogome u uskoj vezi sa formiranjem nacionalng identiteta od perioda srednjeg veka do danas.
Služi se i u sklopu srpskog narodnog običaja prilikom slava, sahrana i daća
Manastirska zvona su se prvi put oglasila 1317. godine na dan rođenja Isusa Hrista.
Osim što pleni svojom lepotom i veličinom kao najveći manastir na Fruškoj gori, za Šišatovac postoje mnoge priče i zanimljivosti.
Loznica je grad za koji turisti kažu da je poseban, da ima dušu, a mi kažemo da je za slovo ispred svih
Bila je to ogromna pobeda kneza Miloša Obrenovića.