Najbitniji običaji kod Srba: Šta se radi kod gradnje kuće, a šta kod kumovanja

Lepote Srbije

15:00

Kultura 0

Da naučimo ono što treba uvek da znamo

Najbitniji običaji kod Srba: Šta se radi kod gradnje kuće, a šta kod kumovanja
Printscreen/Youtube/montažne kuće

U mestima širom Srbije poštuju se najrazličitiji običaji. Dosta običaja se i dalje poštuje, ali su mnogi od njih do danas potpuno zaboravljeni.

Običaji pri gradnji kuće

Najveća radost za domaćina je pokrivanje kuće, koje se u selu naziva pajdos. Taj dan većina majstora radi džabe. Komšije, rodbina i prijatelji, takođe bez poziva, dolaze u pomoć. Pre početka pokrivanja kolje se ovca ili ovan na temelju kuće – kurban. Žene iz komšiluka ili rodbine donose hleb, rakiju, kafu, šećer, košulje, peškire. Hranu prima domaćica kuće, a garderobu jedan od majstora kači na pripremljeni krst – vešalicu koja je skovana od letava i prikovana na vrhu krova. Ovo se u narodu naziva “podignuti rogovi”. Po završetku radova, domaćin pripremi bogatu gozbu. Pred majstore se stavlja meso, uglavnom glava i plećka pečenog praseta. Pajdosu kuće uvek je prisutan veliki broj gostiju, koji se uz pesmu i muziku vesele do dugo u noć.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Ispraćaj vojnika

Najveći doživljaj za roditelje oduvek je bio ispraćaj sina u vojsku. U toku večere mlađe devojke nose table na koje se stavlja novac, koji daruje svaki gost. Goste zabavljaju grupe narodne ili izvorne muzike, a nekada i jedna i druga grupa zajedno. Na dan odlaska u vojsku, regruta ispraćaju rodbina i prijatelji do železničke ili autobuske stanice, sa okićenim kolima ili konjima.

Čajo u svatovima

Čajo je osoba koja se postavlja u svatove i ima ulogu obaveštavanja. Nosi u rukama drveni čekić, kojim udara u drvenu dasku i glasno vičući najavljuje podelu poklona mladi, mladoženji, kumovima, starom svatu, svekru i svekrvi, deveru.Takođe najavljuje naređenje starog svata, za polazak ili zaustavljanje svatova.

Kumovanje

Kum kod srpskih porodica predstavlja osobu najvećeg poštovanja. Bez kuma se ne može obaviti svadba, ni krštenje deteta. Običaj je da se staro kumstvo prenosi, odnosno obnavlja, tako što će se muška deca od kumova međusobno kumiti. Kada kumovi dogovore dan za kumovanje, tada otac ili neko od bliže rodbine prati budućeg kuma do kuće domaćina gde će se obaviti kumovanje. Porodica u kojoj se kumuje dočekuje goste sa gozbom. Oni koji kumuju sa sobom nose prinos – prase, rakiju, poklone, a domaćin pripremi sveću i sve se to stavlja na sto. Hleb i sveća stoje među kumovima. Pre početka kumovanja pali se sveća. Ustaje se. Kumovi se ljube u lice tri puta, i kum koji kumuje izgovara reči Kumim te kume Bogom i Svetim Jovanom, a kum koji se kumi odgovara, Primam kume kumstvo u ime Boga i Svetog Jovana, i to se ponavlja tri puta.

KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi

KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi

Kultura

12:00

3 maj, 2024

Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading